Sukladno „Planu upravljanja pravom svilenicom“ i propisanoj „Metodologiji uklanjanja prioritetnih invazivnih stranih vrsta u Republici Hrvatskoj na odabranim područjima s pokazateljima neposrednih rezultata“, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije započela je uklanjati invazivnu stranu vrstu pravu svilenicu (Asclepias syriaca L.) u Koprivničko-križevačkoj županiji. Poštujući spomenutu metodologiju i u njoj propisano optimalno vrijeme za uklanjanje IAS vrste prava svilenica uklanjanje je započelo u lipnju i to na dvije lokacije, jedna blizu naselja Ždala, a druga blizu naselja Botovo. Te lokacije od strane Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije utvrđene su kao prioritetne lokacije za uklanjanje IAS vrste prava svilenica u Koprivničko-križevačkoj županiji. Na spomenutim lokacijama prava svilenica uklanjana je mehaničkom metodom, odnosno košnjom. Nakon košnje sav pokošeni biljni materijal uklonjen je s lokacija uklanjanja, te je zbrinut na adekvatan način.
Spomenuta aktivnost uklanjanja IAS vrste prave svilenice jedna je od aktivnosti koju Javna ustanova provodi u okviru projekta „Kontrola populacija invazivnih stranih vrsta u Koprivničko-križevačkoj županiji“ i koje će se provoditi do kraja rujna 2028. godine. Njihov cilj je ublažiti i/ili sprječiti daljnje širenje IAS vrste prave svilenice koja ugrožava autohtnone vrste područja na kojima se rasprostire.
Prava svilenica (Asclepias syriaca L.) je invazivna strana vrsta koja se nalazi na Unijinom popisu, odnosno popisu vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji jer imaju negativan utjecaj na bioraznolikost, ekosustave, gospodarstvo ili zdravlje ljudi unutar EU. To je zeljasta biljka koja može narasti i do 2 metara visine. U Europu je unesena tijekom 17. stoljeća kao ukrasna biljka, te za potrebe izrade vlakana i proizvodnje guma. Cvate od lipnja do kolovoza. Ima kuglaste ružičaste cvjetove jakog mirisa koji privlače brojne oprašivače, dok mu je plod ima oblik papige. Vrlo negativno utječe na bioraznolikost područja na kojem se proširi, te povezana usluge ekosustava, jer se javlja kao konkurentan korov u usjevima, te sadrži glikozidne tvari koje su otrovne na stoku poput ovca, goveda i konja. Također, natječe se za prirodne resurse i oprašivače sa zavičajnom florom, te izlučuje kemijske tvari koje negativno utječe na njihov rast i razvoj čime mijenja sastav lokalne flore i rasprostranjenost pojedinih vrsta.
