Područje Velikog Pažuta prvi puta je zaštićeno 1983. godine kao specijalni ornitološki rezervat u površini od 700 hektara. Županijska skupština je 10. prosinca 1998. godine donijela Odluku o proglašenju posebnog zoološkog rezervata Veliki Pažut kojom je prestala važiti prethodna kategorizacija iz 1983. godine, a rezervat je proširen na cca 1000 hektara. Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 15. studenog 2011. godine ovo područje proglašeno je Posebnim ornitološkom rezervatom „Veliki Pažut“ čime je okončan postupak izmjena granice i kategorije zaštite za ovo zaštićeno područje, te je postojeći zoološki rezervat prekategoriziran u ornitološki rezervat s površinom od 571 hektar.

Područje posebnog ornitološkog rezervata „Veliki Pažut“ nalazi se unutar većeg zaštićenog područja Regionalnog parka Mura-Drava i ekološke mreže Natura 2000 područja pod nazivom „Mura“ identifikacijskog broja „HR2000364“ i „Gornji tok Drave“ identifikacijskog broja „HR5000014“ koji su definirani kao POVS područja, važnih za očuvanje vrsta i stanišnih tipova, te kao Natura 2000 područje pod nazivom „Gornji tok Drave“ identifikacijskog broja „HR1000014“ definiranog kao POP područje, značajno za očuvanje ptica.

Svrha zaštite je trajno očuvanje ornitofaune karakteristične za vlažna staništa i rijeke te zaštita ornitofaune ugrožene na nacionalnoj i europskoj razini.

Zaštićeno područje obuhvaća sutok dviju velikih alpsko-planinskih rijeka Drave i Mure i nalazi se u blizini mjesta Legrad. Područje odlikuje velika krajobrazna raznolikost te raznolikost staništa među kojima su najvažnija močvarna staništa i vodotoci koje karakterizira ispresijecanost kanalima i starim rukavcima s pješčanim i šljunkovitim nanosima, niskim obalama i riječnim adama što se rezultira raznolikošću biljnog i životinjskog svijeta. Zbog svoje lociranosti u pograničnom pojasu ta su staništa relativno izolirana, što je posebno važno za proljetne i jesenje seobe ptica, kao i za njihovo zimovanje. Zimi u većim koncentracijama tu borave-zimuju divlje guske (guska lisasta i guska glogovnjača). Neke vrste ptica močvarica nalaze tu povoljne uvjete za gnjezdište. Od gnjezdarica najzastupljenije su divlje patke, liske, vodene kokošice, trstenjake i druge. Uočena je i prisutnost nekih rijetkih vrsta ptica, kao npr. crne rode, plazice vuge i jastrebca cipolaša. Ipak, čitava ornitofauna još nije u cijelosti istražena. Međutim, neupitnost bogatstva krajobrazne raznolikosti tog područja koje se odlikuje obiljem vode, biljne hrane, prepoznatljivom ispresijecanošću kanalima, te prirodnim mirom bila su dovoljan razlog da se na to područje reintrodukcijom unese glodavac dabar (Castor fiber L.) Projekt ponovnog unošenja glodavca dabra na to područje realiziran je zahvaljujući donaciji njemačke vlade koja je darovala veću skupinu dabrova koji su u okviru projekta „Dabar u Hrvatskoj‟ ponovno naseljeni na nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj gdje su nekad obitavali. Nosilac projekta je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Oborena stabala vrbe, te oguljena kora i brane od vrbovih štapova ukazuju da su se dabrovi na području „Posebnog ornitološkog rezervata Veliki Pažut“ dobro udomaćili. Smatra se da se njihov broj gotovo udvostručio. Uneseno ih je 29, a sada ih je oko 50.

Zahvaljujući propisivanju Mjera zaštite za „Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut“ to je područje izdvojeno iz sastava lovišta što je rezultiralo i povećanim brojem raznovrsne visoke i niske divljači u njemu.

Ovo područje odlikuje se bogatstvom šuma posebno onih nizinskih-poplavnih koje karakterizira ispresijecanost kanalima. U tim šumskim zajednicama prevladavaju bijela vrba, crna topola (jagnjad) kao i crna i bijela joha, dok prizemni sloj često čini plava kupina. Šumske i vodene površine daju povoljan uvjet za razvoj raznolikog biljnog i životinjskog svijeta. Na najudubljenijim područjima u kanalima i mrtvicama razvijene su zajednice lopoča i lokvanja s vodenom kugom, krocanjom, vodenim orašcem i dr. Na njih se nadovezuju biljne zajednice trščaka i visokih šaševa od kojih su na tom području najznačajnije trska, šaška, oblić, rogoz, žabočna i dr. U zajednicama močvarnih livada najviše dominiraju šaševi, puslica, žabnjak i vodena metvica. Za zaštićeno područje propisane su Mjere zaštite za „Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut“ („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“ broj 3/99.)

Posebni ornitološki rezervat „Veliki Pažut“ zaštićen je i na međunarodnoj razini. Ovo područje sastavni je dio Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav koji je 2021. godine od strane UNESCO-a proglašen između pet država (Hrvatska, Austrija, Slovenija, Mađarska, Srbija).