Dio pijesaka koji se nalazi istočno od grada Đurđevca proglašen je 1963. godine Posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivo i jedinstveno stanište u Hrvatskoj.

Posebni rezervat zauzima površinu od ukupno 19,5 ha. Obuhvaća odjel 11a i dio je gospodarske jedinice Đurđevačke nizinske šume kojom gospodare Hrvatske šume, Šumarija Đurđevac.

Predstavlja jedan od posljednjih ostataka nekad prostranog 12 km dugog pojasa Podravskih pijesaka s kojeg je vjetar raznosio sitne čestice pijeska po podravskoj ravnici i zasipao okolne usjeve i „sve živo“.

Taj pokretni sivo-žućkasti pijesak odredio je i reljef tog posebnog rezervata koji je valovit. Karakterizira ga izmjena pješčanih humaka i udubljenja u visini 4-6 m.

Specifičnost reljefa također se odražava i na specifičnost vegetacije. Na području Posebnog geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački pijesci združuju se biljke istočno-europskog i zapadno-europskog podrijetla s endemičnim biljkama Panonske kotline.

Uz travu gladicu (Corynephorus canescnes) i vlasulju bradicu ili rukavičastu vlasulju (Festuca vaginatae) na području rezervata nalazimo i majčinu dušicu pješčarku (Thymus serpyllum), trputac vuzliku (Plantago indica), poljski pelin (Artrenisia campestris), trobridi lanolist (Linaria genistifolia) i dr. Osebujnost staništa i vegetacije također uvjetuje i specifičnost i prisutnost velikog broja životinjskih vrsta. Međutim, djelovanjem što čovjeka, što prirodne sukcesije, današnja slika Posebnog geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački pijesci u mnogome se razlikuje od one iz vremena kad je on zaštićen.

Da bi se smirili i učvrstili pijesci tu je davno zasađen grm zečjak ili lakotnik (Cytisus scoparius), a rezultat toga je da su ti pijesci postali nepokretni. Širenjem zečjaka, bagrema, kupine i drugih nepješčarskih vrsta, pješčarska vegetacija ubrzano se potiskuje i polako nestaje.

Svrha zaštite tog posebnog rezervata je očuvanje preostalog dijela pješčanih naslaga kao specifičnog reljefa i staništa važnog za opstanak osebujne vegetacije pijesaka endemične biljne zajednice trave sivkaste gladice i vlasulje bradice, uz koju je vezan veliki broj biljnih i životinjskih vrsta, od kojih se neke ne mogu naći nigdje drugdje u Hrvatskoj.

Za zaštićeno područje propisane su Mjere zaštite za „Posebni (geografsko-botanički) rezervat Đurđevački pijesci“ („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“  broj 10/99).

Područje posebnog rezervata je i sastavni dio ekološke mreže Natura 2000 područja pod nazivom „Đurđevački peski“ označeno identifikacijskim brojem „HR2000571“, definirano kao POVS područje značajno za očuvanje vrsta i stanišnih tipova.

Posebni rezervat većim dijelom proteže se na teritoriju Grada Đurđevca, dok manjim dijelom zauzima površinu Općine Kalinovac.