Šumski predio Crni jarki nalazi se u okviru šumsko gospodarske jedinice „Đurđevačke nizinske šume“. Smješten je istočno od mjesta Kalinovac, a južno od ceste Kalinovac-Ferdinandovac, odnosno kanala Čivičevac.

Zbog crne johe koja se u tom području nalazi u optimalnom razvitku, te se po svom uzrastu, godišnjem prirastu i ljepoti ubraja među najkvalitetnije u Europi, kao i zbog reliktnog karaktera pripadajuće biljne zajednice, to je područje stavljeno pod posebnu zaštitu kao Posebni rezervat šumske vegetacije „Crni jarki“.

Prvi puta upisano je u Registar zaštićenih dijelova prirode 1965. godine u površini od 132,71 ha, da bi 1978. godine ta zaštita bila ukinuta.

Međutim, 1992. godine na inicijativu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskih šuma Uprave šuma Koprivnica ponovno je zaštićen dio Crnih jaraka i to odjeli 93 a, 92 c, 99 a i dio odjela 100 a u ukupnoj površini od 72,23 ha.

Razina podzemnih voda koja je vrlo visoka ima presudan značaj za održavanje biljnih zajednica u tom šumskom predjelu.

Tako zaštićeno područje Crnih jaraka, na najvlažnijim mjestima izgrađuje zajednica crne johe s dugoklasnim šašem (Cariceto elongatae-Alnetum europaeum). Sloj drveća čini crna joha (Alnus glutinosa), a rjeđe se nalazi poljski jasen (Fraxinus excelsior), hrast lužnjak (Quercus robur) i brijest (Ulnus campestris). Od grmova prisutni su: krkavina, udikovina i sremza, a u prizemnom sloju dominiraju biljke močvarnih šuma kao npr. vučja noga, paskavica, hmelj, dugoklasi šaš i druge, dok je na nešto višim položajima razvijena zajednica crne johe i poljskog jasena sa sremzom (Pruno-Fraxinetum). Te spomenute biljne zajednice održale su se samo na rijetkim najnižim staništima Europe stoga one u Crnim jarcima s crnom johom koja je tu u optimalnom razvitku imaju reliktni karakter.

Osim toga u okviru zaštićenog područja nalazi se i trajna ekološka ploha, uspostavljena još 1980. godine od strane Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog ekološkog društva, kao dio međunarodnog projekta „Čovjek i biosfera“ (MAB), sa svrhom multidisciplinarnih istraživanja promjena u ekosustavu crne johe, jedinstvenom u Europi. Ta ploha se prepušta spontanom razvoju i tretira kao sekundarna prašuma u kojoj nikakvi čovjekovi zahvati, osim multidisciplinarnih istraživanja, nisu dopušteni.

Ostalim dijelom rezervata gospodari se prema posebnom programu gospodarenja a sve u cilju dugoročnog očuvanja ovog raritetnog i vrijednog ekosustava crne johe i sprečavanja izvođenja svih radnji koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih je to područje i proglašeno posebnim rezervatom.

Posebni rezervat šumske vegetacije „Crni jarki“ sastavni je dio ekološke mreže Natura 2000 područja pod nazivom „Crni jarki“ identifikacijskog broja „HR2000570“ definirano kao POVS područje, značajno za vrste i stanišne tipove.