- Šišmiši su jedini sisavci koji mogu letjeti. Također, kad izlaze iz špilje, uvijek krenu lijevo. Postoji preko 12 tisuća vrsta šišmiša, a nijedna nije slijepa.
- Mravi nikad ne spavaju i nemaju pluća.
- Leptiri mogu vidjeti samo crvenu, zelenu i žutu boju. Također, oni okuse raspoznaju nogama.
- Vidre se drže za ruke dok spavaju.
- Komarce plava boja privlači dvostruko više od bilo koje druge. Komarci imaju zube, čak 47.
- Djetlić može kucnuti u drvo 20 puta u jednoj sekundi.
- Neka stabla međusobno komuniciraju pomoću kemijske tvari... Ako buba napadne bilo koje stablo ono u zrak emitira tvari koje drugim stablima na tom području govore da ispuštaju otrove i time tjeraju kornjaše od sebe.
- Dabar ima prozirne vjeđe zahvaljujući kojima vidi i zatvorenih očiju pod vodom.
- Ambrozija može niknuti nakon 30 godina.
- Pčele moraju posjetiti 5 milijuna cvjetova i preletjeti 110.000 kilometara, za jedan kilogram meda.
- Pčelama medaricama, kao kompas na livadi služi Sunce.
- Žabe žive na svim kontinentima osim na Antarktiku.
- Vretenca mogu vidjeti u nekoliko smjerova istovremeno. Na Zemlji su se pojavila prije više stotina milijuna godina, puno prije nego što su i dinosauri hodali Zemljom.
Kako postupiti prilikom susreta sa zmijom?
Dolaskom toplijeg vremena, a osobito ljeti postoji povećana mogućnost susreta sa zmijama.
U Hrvatskoj obitava 15 vrsta zmija. Od njih su samo tri otrovnice i to poskok, riđovka i planinski žutokrug. Na području Koprivničko-križevačke županije najčešće su zmije neotrovnice, no na području Kalnika lako je moguće susreti poskoka koji ondje obitava.
Zmije su dio prirodnog bogatstva te ih je potrebno štititi jer su važne za očuvanje ekosustava. One imaju važnu ulogu u suzbijanju glodavaca poput miševa, rovki, voluharica i sl. čime umanjuju rizik od prijenosa zaraznih bolesti koje oni uzrokuju.
Sukladno Zakonu o zaštitit prirode („Narodne novine” broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine” broj 144/13 i 73/16) u Republici Hrvatskoj je strogo zaštićeno 12 vrsta zmija, te je njih zabranjeno hvatati, ubijati, uznemiravati, uništavati ili uzimati jaja, držati, prevoziti, prodavati, te razmjenjivati.
Zmije zapravo nisu agresivne životinje, no kada se osjećaju ugroženo ili prestrašeno postoji mogućnost da će ugristi. U slučaju da se susretnete sa zmijom ne paničarite, te ju ne pokušavajte uhvatiti i uznemiravati. Zmiju ju potrebno zaobići, a ako se ne može zaobići pošpricajte je vodom ili je uplašite udarcima nogom ili štapom u tlo. S obzirom da zmije nemaju vanjske slušne organe one slabo čuju zvukove koji se šire zrakom, ali zato osjećaju vibracije tla preko kostiju donje čeljusti. Zbog tih vibracija udaranje nogama ili štapom u tlo zmije može uplašiti.
U slučaju ugriza zmije se ne smije hvatati i usmrćivati, te ju takvu nositi liječniku, jer postoji mogućnost ponovnog ugriza. Liječnicima nije potrebno određivanje, ako se radi o zmiji otrovnici, pošto za sve tri otrovnice u Hrvatskoj se koristi isti protuotrov antidot.
Prema uputama Zavoda za javno zdravstvo u slučaju ugriza zmije otrovnice potrebno je ostati smiren i priseban, ne smije se paničariti i trčati kako se otrov nebi dalje širio po tijelu. Osobu koju je ugrizla zmija otrovnica potrebno je što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati Hitnu pomoć. Ranu je potrebno pustiti da slobodno krvari bez rezanja ili isisavanja otrova, a poželjno ju je i očistiti i imobilizirati ugrizeni dio tijela pomoću čvrstog predmeta i zavoja, te mjesto ugriza pokriti suhom oblogom. Također, s mjesta ugriza potrebno je ukloniti sav nakit i odjeću prije nego dođe do oticanja tkiva.
Zato kako biste mogli što bezbrižnije boraviti u prirodi, te se zaštitili od mogućeg ugriza preporuča se nošenje dugih hlača i visoke obuće (čizme, gojzerice), a prilikom odmora preporuča se da pripazite i na mjesta gdje ćete stati i sjesti, ali i da ne dodirujete nepregledna mjesta, te izbjegavate blizinu grmlja, nakupine kamenja i sl. koja su moguća skloništa zmijama.