Pojavom prvih vjesnika proljeća, proljetnica i ove 2025. godine započela je akcija „Jeste li ih vidjeli? – proljetnice“. Tu akciju 2024. godine pokrenulo je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Cilj te akcije je prikupljanje podataka o rasprostranjenosti proljetnica, njihovim lokacija i vrstama. Kako bi se dobili što bolji podaci o tome, akciju je potrebno provoditi kontinuirano tijekom više godina. Ovogodišnja akcija „Jeste li ih vidjeli? – proljetnice“ provodi se na način da se podaci o zapažanju proljetnica unose u aplikaciju iNaturalist, u projekt „Jeste li ih vidjeli? – proljetnice“, kojeg je ove godine za tu svrhu izradio Zavod za zaštitu okoliša i prirode.
U akciju „Jeste li ih vidjeli? – proljetnice“ i ove godine mogu se uključiti svi zainteresirani, tako da na svoj mobilni uređaj instaliraju aplikaciju iNaturalist, registriraju se, te kroz instaliranu aplikaciju fotografiraju svoj nalaz proljetnice ili fotografiju svog nalaza unesu u aplikaciju. Osim toga u aplikaciji se evidentira nalaznik, datum i lokacija nalaza, te se mogu upisati ostale dodatne bilješke vezano za uneseno opažanje. Sva prijavljena opažanja kroz aplikaciju iNaturalist postat će dio nove baze podataka o bioraznolikosti, BioAtlasa. Predviđeno trajanja ovogodišnje akcije je do 1. svibnja 2025. godine.
Proljetnice su prve biljke koje cvjetaju nakon zime, a s obzirom na to da se pojavljuju čak i prije kalendarskog početka proljeća, nazivaju se i vjesnicima proljeća. Prilagođene su hladnijim temperaturama i često cvjetaju već u veljači i ožujku. Imaju važnu ulogu za ekosustav jer u rano proljeće kukcima i mravima predstavljaju važan izvor hrane, a zauzvrat za to kukci ih oprašuju, te im pomažu u njihovu rasprostranjivanju. Među najpoznatijim proljetnicama su visibaba, jaglac, šafran, drijemovac, ljubičica, kockavica, šumarica i dr.
Osim kukca proljetnice svojim izgledom i mirisom privlače pažnju i brojnih berača. Pretjerano sakupljanje proljetnica kao i uništavanje staništa krčenjem šuma, zarastanjem travnjaka, ali i nestanak oprašivača glavni su uzroci njihove ugroženosti, zbog čega su neke od njih uvrštene u Dodatak Direktive Vijeća Europe 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, tzv. Direktive o staništima.
