Search
Close this search box.

U okviru projekta Life Beaver izrađen edukativan letak „SUŽIVOT S DABROM“

U okvira projekta „Life Beaver“ izrađen je edukativni letak „SUŽIVOT S DABROM“ koji nam daje informacije o vrsti dabar, njegovim karakteristikama, staništu, načinu ponašanja u prirodi, ali i štetama i koristima koje on uzrokuje.
U svijetu postoje dvije vrste dabra i to: europski ili euroazijski dabar (Castor fiber) i sjevernoamerički ili kanadski dabar (Castor canadensis) koji su vrlo slični, te ih je u prirodi teško razlikovati. Dabar je najveći europski glodavac. Može narasti i do 1 metar, te težiti i do čak 30 kg. Živi oko 16 – 20 godina. Nastanjuje vodene površine i obale, a svoje nastambe gradi na kopnu i u vodi (humke, jame i kombinirane nastambe). Također gradi i brane ako razina vode padne ispod 30 cm. Dabar je biljojed koji se hrani s više od 450 zeljastih i drvenastih vrsta biljaka koje rastu u vodi i na obali, a dnevno pojede oko 2 kg hrane. Zdepaste je građe, cijelo tijelo mu je, osim repa, prekriveno gustim smeđem krznom koje može imati i do 23 000 dlačica/cm2. Rep mu je spljošten i prekriven ljuskama, a služi mu kao kormilo kod plivanja, te kao oslonac pri grickanju drveća ili hodanju na stražnjim nogama. Kada dabar osjeti opasnost udara repom po površini vode kako bi upozorio ostatak obitelji na opasnost. Od 20 zubi posebno mu se ističu glodnjaci koji su vrlo oštri i prekriveni narančastom caklinom, te mu tijekom života neprestano rastu, a služe mu za hranjenje, čišćenje krzna, rušenje stabala, te prenošenje grančica i mladunaca. Noge su mu kratke i snažne s po pet prstiju. Prednje su malo kraće od stražnjih sa snažnim noktima koji mu služe za kopanje zemlje, pridržavanje, nošenje drveća i sl. Između prstiju stražnjih nogu nalaze se plivaće kožice koje dabru pomaže kod plivanja.
Dabar je monogamna vrsta, živi s jednim partnerom cijeli život. Živi u obiteljima koje se sastoje od 2-10 dabrova i to roditeljski par s dvije generacije mladunčadi. Spolno sazrijeva s 2,5 do 3 godine starosti, a pari se od siječnja do ožujka i to u vodi. Gravidnost ženke traje oko 105 dana nakon čega okoti 2-5 mladunaca koji nakon 2 godine postaju zreli i napuštaju obitelj.
U Republici Hrvatskoj živi samo europski ili euroazijski dabar (Castor fiber) koji je sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama  („Narodne novine“ broj 144/13, 73/16) u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta. On je zbog lova i uništavanja njegovih prirodnih staništa krajem 19. stoljeća u potpunosti nestao s područja Republike Hrvatske. U okviru projekta „Dabar u Hrvatskoj“ pod vodstvom Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ponovno je nastanjen/reintroduciran na područje Republike Hrvatske u razdoblju od 1996. do 1998. godine. U tom razdoblju je iz područja Bavarske ispušteno 85 jedinki dabrova na vodotoke Lonje, Česme i rukavce rijeke Drave. U Koprivničko-križevačkoj županiji na područje rijeke Drave u blizini mjesta Legrad, 1997. godine reintroducirano (ponovo uneseno) je 29 jedinki dabra iz Bavarske. Dabar se na tom području dobro udomaćio te se sada prostire po teritoriju cijele Koprivničko-križevačke županije. Osim što je dabar strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj on je i ciljna vrsta ekološke mreže Natura 2000 područja HR5000014 Gornji tok Drave i HR2000364 Mura u Koprivničko-križevačkoj županiji. Iako je vrlo koristan u prirodi, također zbog svoje prisutnosti dabar svojim aktivnostima radi i velike štete osobito na usjevima, poljoprivrednim parcelama, voćkama, stablima, kanalima i sl.

Nešto više o dabru i njegovom životu možete pročitati u edukativnom letku „SUŽIVOT S DABROM“ koji možete preuzeti na sljedećoj poveznici: https://www.sumfak.unizg.hr/site/assets/files/5968/suzivot_s_dabrom_life_beaver_letak_2024.pdf

Facebook
Twitter
LinkedIn