Prije točno trinaest godina Vlada Republike Hrvatske dana 10. veljače 2011. donijela je Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava. To je bio prvi proglašeni regionalni park u Republici Hrvatskoj. On se proteže kroz pet županija i to Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju. Njime upravljaju županijske Javne ustanove za zaštitu prirode i to svaka u dijelu koji se proteže u njihovoj županiji. Ukupna površina Regionalnog parka Mura-Drava iznosi 87.680,52 ha, a u Koprivničko-križevačkoj županiji ona iznosi 16.777, 45 ha. Čitavo područje Regionalnog parka Mura-Drava je u sastavu ekološke mreže Natura 2000 područja u Republici Hrvatskoj, te od strane UNESCO-a proglašenog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Unutar Regionalnog parka Mura-Drava u Koprivničko-križevačkoj županiji nalaze se i četiri posebno zaštićena područja i to: Posebni ornitološki rezervat „Veliki Pažut“, Spomenik prirode Skupina stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koja se nalazi u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš, Značajni krajobraz Čambina i Značajni krajobraz Jelkuš. Za čitavo područje Regionalnog parka Mura-Drava 2023. godine donesen je i Plan upravljanja Regionalnim parkom Mura-Drava i pridruženim zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže za razdoblje od 2024. do 2033. godine, koji će omogućiti bolje upravljanje tim područjem, te predviđenim aktivnostima u njemu, unaprijediti očuvanje njegove bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti.
