Svake godine 2. veljače obilježava se kao Svjetski dan močvarnih (vlažnih) staništa. Obilježavanje tog dana započelo je 1971. godine kad je u iranskom gradu Ramsaru potpisana Ramsarska konvencija, odnosno konvencija o zaštiti močvarnih područja Ta konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa. Ramsarsku konvenciju do sada je potpisalo 169 država koje su čak 2250 područja, površine od 2 149 748 km2 proglasile vlažnim područjima od međunarodnog značaja.
Hrvatska je potpisnica Ramsarske konvencije od 1991. godine, a na Ramsarskom popisu u Hrvatskoj su parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, te ribnjaci Crna Mlaka u Jastrebarskom i Donji tok Neretve.
Močvarna vlažna staništa najugroženiji ekološki sustavi u svijetu. U njih ubrajamo sve stalne ili povremene vode stajačice i tekućice, poplavne šume i travnjake te obalu mora. Uz njih je vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja te predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti. Važna su i za obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode. međutim to su i područja velikog gospodarskog, turističkog i kulturnog potencijala.
Zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja od 1900. godine izgubljeno je 64 % močvarnih područja u svijetu želi se zaustaviti i osigurati očuvanje i razumno korištenje močvara u cijelom svijetu te naglasiti presudnu ulogu močvarnih staništa za sprečavanje i ublažavanje posljedica prirodnih katastrofa na ljudske živote i materijalna dobra.
U duhu takovih ciljeva odabrana je i ovogodišnja tema dana vlažnih staništa te ona glasi: „Vlažna staništa ublažavaju prirodne katastrofe”.
Kako bi pridonijela naporima za očuvanje vlažnih staništa područja Biosfernog rezervata koji obuhvaća rijeke Muru, Dravu Dunav, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije uključila se u projekt Drava Life kojim će se, između ostalog, obnoviti i 7 močvarnih područja na obalama rijeke Drave, ukazati na važnost rijeka i riječnog ekosustava omogućiti posjećivanje i bolji monitoring riječnog područja i njegove bioraznolikosti, te osigurati preduvjete za gospodarski razvoj koji će omogućiti istovremeno korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u tim riječnim lokalitetima.
