Svake godine 19. ožujka obilježava se kao Svjetski dan lastavica. Cilj tog obilježavanja je podizanja svijesti o važnosti zaštite ovih malih i za ekosustav vrlo korisnih ptica i njihovih gnijezda. Lastavica kao jedna od najprepoznatljivijih i najomiljenijih ptica selica, smatra se simbolom dolaska proljeća, novih početaka i povezanosti čovjeka s prirodom. Njihov povratak nakon duge zime oduvijek je bio znak toplijih dana, buđenja prirode i početka poljoprivrednih radova. U Republici Hrvatskoj proglašena je strogo zaštićenom vrstom temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama. One u Hrvatskoj obitavaju tijekom toplog vremena i to najčešće od ožujka do kraja kolovoza ili početka rujna kad se sele u toplije krajeve. Porodica lastavica obuhvaća 75 vrsta, a u Hrvatskoj obitava 5 vrsta i to: daurska lastavica, lastavica pokućarka, piljak, hridna lastavica i bregunica, a na području Koprivničko-križevačke županije najčešće susrećemo lastavicu pokućarku, piljka i bregunicu.
Lastavice su male, elegantne ptice pjevice, duljine do 20 cm, poznate po dugim, šiljastim krilima i karakterističnom račvastom repu. Ima perje crne boje s plavkastim odsjajem na leđima, te bijelo s trbušne strane. Kljun joj je kratak, širok i oštar crvenkaste boje, a zbog kratkih nogu teško se kreće po tlu. Izvanredan je letač, što joj omogućuju duga i uska krila. Najčešće ih možemo vidjeti kako brzo i vješto lete iznad livada, rijeka i sela, hvatajući kukce u letu.
Ove ptice poznate su i po svojim nevjerojatnim migracijama. Tijekom jeseni napuštaju Europu i lete prema toplijim krajevima Afrike, gdje provode zimu. U proljeće se vraćaju na ista mjesta na kojima su se gnijezdile prethodnih godina. Posebno su zanimljive po tome što često grade gnijezda u blizini ljudi i to pod krovovima kuća, na balkonima, u štalama ili ispod mostova. U jednoj sezoni može gnijezditi i dva puta, i to s najčešće 3 – 5 jaja u leglu.
Njihova gnijezda građena su od blata, trave i sitnih grančica, a proces gradnje može trajati više dana. Lastavice su vrlo marljive i vjerne svojim gnijezdima, pa se često vraćaju na isto mjesto iz godine u godinu. Upravo zato su postale simbol doma, vjernosti i povratka.
Hrane se velikim brojem kukaca, uključujući komarce i muhe, čime pomažu održavati prirodnu ravnotežu u ekosustavu. Samo nekoliko lastavica može pojesti oko 1.700,00 muha i komaraca dnevno, zbog čega se smatraju i ekološkim insekticidima.
Nažalost posljednjih desetljeća ove male ptice sve su više ugrožene. Glavni razlozi njihove ugroženosti su urbanizacija, gubitak staništa, upotreba pesticida zbog kojeg dolazi do opadanje broja kukaca što dovodi i do pada broja lastavica, kao i uništavanje njihovih gnijezda, klimatske promjene i dr.
Svjetski dan lastavica podsjeća nas koliko su ove ptice važne za ekosustav, ali i koliko su osjetljive na promjene u okolišu. Nestanak starih zgrada, smanjenje broja insekata i klimatske promjene mogu negativno utjecati na njihovu populaciju. Zato je važno očuvati njihova staništa i omogućiti im sigurna mjesta za gniježđenje.
Postoji mnogo jednostavnih načina kako ljudi mogu pomoći lastavicama kao npr. ostaviti njihova gnijezda na kućama, postaviti umjetna gnijezda ili očuvati prirodne površine bogate kukcima. Male promjene u našem ponašanju mogu imati velik utjecaj na očuvanje ovih malih i za prirodu vrlo korisnih ptica.
Zbog toga Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije svake godine provodi monitorig evidentiranih gnijezda lastavice na području Koprivničko-križevačke županije.
