U nedjelju 30. lipnja i ponedjeljak 1. srpnja 2024. godine, na dvije lokacije u Koprivničko-križevačkoj županiji obavljeno je prstenovanje bregunica. Prstenovanje su obavljali ovlašteni prstenovači divljih ptica gđa. Sandra Hodić i g. Adrian Tomik uz pomoć djelatnica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, te nekoliko volontera. Prvi dan prstenovanja obavljen je na lokaciji eksploatacijskog polja Gornje Grmlje u blizini Selnice Podravske. Na tom lokalitetu prstenovane su 383 jedinke bregunica. Lokacija eksploatacijskog polja Gornje Grmlje odabrana je iz razloga jer je utvrđeno da je to vjerojatno najveće ovogodišnje gnjezdilište bregunica na području Koprivničko-križevačke županije. Drugi dan prstenovanje je obavljeno na lokaciji eksploatacijskog polja Vidak u blizini Đelekovca na kojem su prstenovane 53 jedinke bregunica.
Prstenovanje ptica je metoda istraživanja koja podrazumijeva obilježavanje ptica prstenovima (ponekad i drugim oznakama), koji se najčešće stavljaju na nogu ptice. Prstenovanjem ptica prati se njihovo kretanje, a svaki nalaz prstenovane ptice može dati nove podatke o biologiji, ekologiji, selidbenim putevima, područjima gniježđenja i zimovanja, te demografiji istraživanih ptica. Na spomenutim lokacijama prstenovači su hvatali bregunice pomoću vertikalnih ornitoloških mreža iz kojih se ptice lako vade kako bi im se stavio prsten s ugraviranim brojem čime svaka jedinka dobiva svoj identitet. Također, prilikom prstenovanja pticama su se određivali i parametre kao što su spol, starost, masa, veličina, masnoća i dr. Nakon stavljanja prstena i određivanja parametra bregunice su u što kraćem vremenu puštene neozlijeđene natrag u prirodu na mjestu samog prstenovanja.
Bregunice (Riparia riparia) su odabrane za prstenovanje jer su sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“ broj 144/13, 73/16) strogo zaštićene vrste ptica u Republici Hrvatskoj, te su kolonijalne vrste koje se nalaze u Crvenoj knjizi ptica kao osjetljive vrste ptica gnjezdarica. Također one su ujedno i ciljne vrste ekološke mreže Natura 2000 područja HR1000014 Gornji tok Drave važnog za očuvanje ptica. Smatraju se ambasadorom živih i zdravih rijeka. Veličine su od oko 12 cm, te spadaju u skupinu najmanjih europskih lastavica. S gornje strane tijela su sivo-smeđe boje, a s donje strane bijele boje s tankim smeđim pojasom na prsima. Gnijezde se u kolonijama u kojima je nekoliko stotina ili čak nekoliko tisuća parova. Uglavnom se gnijezde na prirodnim, okomitim, strmim, erodiranim, zemljanim i pjeskovitim obalama nizinskih rijeka, a rjeđe na šljunčarama. Takve strme i erodirane obale služe im kao zaštita od grabežljivaca. Sezona gniježđenja započinje im u proljeće, a svoja gnijezda grade kopanjem rupa u novo odronjenim riječnim obalama koje mogu biti i metar dubine. Na kraju dugog kanala nalazi se komora u kojoj se nalazi gnijezdo obloženo grančicama, perjem i travkama u koje ženka polaže svoja jaja. Prema gnijezdu odnose se vrlo zaštitnički, braneći ga od predatora. Bregunica polaže i do 7 jaja na kojima sjedi oko dva tjedna. Mladi kad se izlegnu hrane se oko 20 dana nakon čega napuštaju gnijezdo. Hrane se malim letećim insektima, npr. komarcima, a zanimljivo je da jedna obitelj bregunica može pojesti i do 10.000 komaraca na dan.
Nakon obavljenog prstenovanja bregunice, te njihova nalazišta Javna ustanova će se i dalje pratiti.
