Dana 29. travnja 2025. godine na Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Sveučilišta u Zagrebu održana je završna konferencija projekta „LIFE BEAVER“. To je međunarodni projekt financiran sredstvima Europske unije, a čiji je cilj bio istraživanje proširenosti dabra, njegovih pozitivnih i negativnih utjecaja na ekosustav, te njegovu prilagodbu na suživot s čovjekom. Također cilj projekta je i edukacija šire javnosti o pozitivnim i negativnim stranama dabra, njegovom načinu života, mjerama zaštite od dabra i sl. Nositelj tog projekta s hrvatske strane bio je Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Sveučilišta u Zagrebu dok je sa slovenske strane nositelj projekta bio LUTRA, Inštitut za ohranjanje naravne dediščine. Ostali partneri u projektu bili su Muzej Ivanić-Grad, te Gozdarski inštitut Slovenije. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije također je jedan od pridruženih partnera projekta zbog čega je također sudjelovala na spomenutoj završnoj konferenciji projekta. Svrha te konferencije bilo je predstavljanje rezultata projekta svih projektnih partnera, dobivenih tijekom njegova petogodišnjeg trajanja. S obzirom da je jedan od ciljeva projekta edukacija šire javnosti, a osobito ciljnih skupina koje imaju najviše iskustva s dabrom na terenu poput šumara, lovaca, poljoprivrednika, upravitelja voda, ribiča i dr., prilikom predstavljanja rezultata projekta, od strane predstavnika Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, prof. dr. sc. Marijana Grubešića spomenute su i dvije edukativne radionice koje su se održale i na području Koprivničko-križevačke županije. Prva radionica bila je namijenjena pravnim i fizičkim osobama iz sektora šumarstva, lovstva, vodnog gospodarstva, poljoprivrede, jedinicama lokalne samouprave, javnim ustanova za zaštitu prirode i dr., dok je druga radionica održana za djecu vrtićke dobi. Tijekom prezentacije prof. dr. sc. Marijan Grubešić spomenuo je kako je dabar vrsta koja je na našim područjima nestala krajem 19. stoljeća, te je u okviru projekta „DABAR U HRVATSKOJ“, a u kojem je i on sam sudjelovao, tijekom 1997. godine dabar ponovo vraćen, reintroduciran u Hrvatsku. Tada je na područje Republike Hrvatske puštano 85 jedinki dabra. Jedna od lokacija ponovne reintrodukcije dabra bilo je i područje rijeke Drave kod Legrada u Koprivničko-križevačkoj županiji gdje je ispušteno 29 jedinki dabra. Prema dosadašnjim saznanjima dabar se na tom području dobro udomaćio, te se proširio po području rijeke Drave i njenog okolnog područja. S obzirom na njegovu sve veću populaciju i proširenost, te njegove pozitivne i negativne utjecaje u prirodi, naglasio je kako je u izradi i plan gospodarenja dabrom kojemu je osnovni cilj poboljšanje bioraznolikosti, te održavanje stabilne populacije dabra i smanjivanje konfliktnih situacija između dabrova i ljudi. Također taj plan bi trebao odrediti i mjere za sprečavanje ili umanjenje šteta nastalih djelovanjem dabra, utvrditi načine financiranja mjera zaštite, podići svijest javnosti o načinu suživota s dabrom, te postaviti smjernice za njegovo buduće gospodarenje.
Kako bi se šira javnost dodatno mogla educirati o dabru i njegovom načinu života, u okviru projekta izrađeni su i brojni edukativni materijali poput slikovnica, brošura, banera, letaka i sl. Tijekom konferencije prikazan je i kratak film o dabru, te njegovu načinu života, a nakon kojeg je uslijedila diskusija.
