Kako bi se podigla svijest javnosti o važnosti očuvanja šišmiša kao jedne od ugroženih skupina životinja, svake godine još od 1997. godine, zadnji vikend u mjesecu kolovozu obilježava se kao Međunarodna noć šišmiša. Šišmiši su jedini leteći sisavci. Žive u umjerenom pojasu, pa tako i u Hrvatskoj. Hrane se muhama, komarcima, moljcima, te ih se smatra prirodnim insekticidima. Jedan šišmiš u prosjeku pojede oko tisuću kukaca za jednu noć. Neki od stotina vrsta šišmiša hrane se i nektarom i plodovima pa imaju važnu ulogu u oprašivanju biljaka koje cvatu noću i rasprostiranju sjemenki. Također, šišmiši su bioindikatori zdravih ekosustava i prirode, a njihova brojnost znači da je okoliš u kojem žive zdrav, stabilan i otporan.
U svijetu je zabilježeno oko 1400 vrsta šišmiša, a najveći broj nalazi se u tropskom i suptropskom području. Na području Europske unije zabilježeno je 52 vrste šišmiša koji su strogo zaštićeni sukladno Direktivi o staništima, dok je na području Republike Hrvatske zabilježeno 33 vrsta šišmiša koji su strogo zaštićeni sukladno Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“ broj 144/2013, 73/2016), te ih je zbog toga zabranjeno hvatati, ubijati i uznemiravati, kao i uništavati njihova skloništa, a osobito zimi kada hiberniraju ili početkom ljeta kada odgajaju mlade u porodiljnim kolonijama.
Šišmiši su sve više ugroženi, a najčešći razlozi njihove ugroženosti su uništavanje njihovih staništa, prekomjerne upotrebe pesticida, zagađenje vode, tla, zraka, krčenje šuma, kanaliziranja vodotoka, svjetlosno zagađenje, uznemiravanje i sl.
Ove godine na području Koprivničko-križevačke županije u mjestu Novačka u obiteljskoj kući zabilježena je jedna od većih kolonija šišmiša. Sukladno dojavi gđa. Brankice Mehkek da se u potkrovlju njene obiteljske kuće nalazi kolonija šišmiša, djelatnice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije prema uputama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije obišle su spomenutu lokaciju na kojoj su bili vidljivi tragovi šišmiša. Sukladno uputama prilikom tog obilaska djelatnice Javne ustanove uzele su sve potrebne podatke, te fotografirale mjesto na kojem su vidljivi tragovi prisutnosti šišmiša. Nakon nekog vremena spomenuta lokacija ponovo je obiđena zajedno s inspektorom za zaštitu prirode, te je obavljen inspekcijski nadzor. Nadzorom je utvrđeno da su šišmiši bili prisutni u potkrovlju obiteljske kuće, ali se više tamo ne nalaze, te da se očito radi o ljetnoj porodiljnoj koloniji koja je kada su sazreli otišli na drugo mjesto.
Tijekom ljeta često šišmiši, a osobito mladi šišmiši znaju ulijetati u stanove i kuće uglavnom za kukcem kojeg žele uloviti ili u potrazi za skloništem. U tom slučaju važno je da ne paničarite, ne stvarate buku i ne pokušavate ga uloviti ili udarati dok je u letu, već samo otvorite prozor ili vrata koje vode u vanjski prostor i ugasite svijetla u prostoriji kako bi on sam mogao pronaći put natrag u prirodu. Ako šišmiš nakon nekog vremena ne izleti van, tada pričekajte da se smiri i pomognite mu da izađe. Šišmiši ne napadaju ljude, ali treba imat na umu da su to divlje životinje i ako se osjete ugroženim, mogu se pokušati braniti ugrizom, zbog čega je prije pomaganja, potrebno staviti rukavice kako biste zaštitili ruke.
