Dan 22. svibanj Ujedinjeni narodi su 1993. godine proglasili Međunarodnim danom biološke raznolikosti, kao spomen na 22. svibnja 1992. godine kad je usvojen tekst Konvencije o biološkoj raznolikosti. Obilježavanjem tog datuma želi se utjecati na povećanje svijesti o važnosti bioraznolikosti u održivom razvoju i skrenuti pozornost na očuvanje bioraznolikosti koja je temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajednička obaveza svih ljudi na Zemlji. Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je 2003. godine donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava i kao Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.
Ove godine Međunarodni dan bioraznolikosti posvećen odnosu vode i bioraznolikosti, što se ujedno poklapa i s UN-ovim obilježavanjem 2013. godine kao Međunarodne godine suradnje na području voda.
Očuvani ekosustavi, među kojima posebno šume i močvare, osiguravaju čistu vodu, kao jednu od najvažnijih usluga ekosustava.
Bioraznolikost je ukupna raznolikost svog života na Zemlji, ukupna raznolikost staništa, populacija i gena. Sve su vrste, uključujući i čovjeka, dio raznolikog ekosustava u kojem svatko ima svoju ulogu. Mnoge vrste nisu još niti poznate, kao niti uloga mnogih poznatih vrsta. Stoga poremećaj bioraznolikosti može imati dalekosežne posljedice kako na same ekosustave, tako i na ljudske živote. Očuvanje bioraznolikosti jedan je od uvjeta za uspostavu održivog razvoja.
Zahvaljujući svom specifičnom geografskom položaju na razmeđi četiri biogeografske regije te karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim uvjetimaHrvatska je po bioraznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. U Hrvatskoj se nalazi značajan dio populacija mnogih vrsta ugroženih na europskom nivou. Ove su vrste vezane uz velika, očuvana područja, za njih karakterističnih staništa. Prostrane planinske šume bukve i jele stanište su većih populacija triju velikih zvijeri na području Hrvatske – medvjeda, vuka i risa. Močvarni kompleksi s poplavnim šumama važna su područja za gniježđenje, zimovanje i migraciju europskih ptica močvarica i ptica vezanih uz vodena staništa koje se gnijezde u šumama, kao što su štekavac, crna roda i orao kliktaš.
Osim toga, u Hrvatskoj se gnijezdi čak 78 europski ugroženih vrsta ptica, a uz 387 zabilježenih vrsta Hrvatska je ornitofauna među najbogatijima u Europi. Zbog sve te svoje biološke i krajobrazne raznolikosti nešto manje od 30% Hrvatske, ulaskom u EU, postati dio ekološke mreže Natura 2000. U Hrvatskoj se nalazi značajan dio populacija mnogih vrsta ugroženih na europskom nivou. Ove su vrste vezane uz velika, očuvana područja, za njih karakterističnih staništa.
Prigodom obilježavanja Dana zaštite prirode i Međunarodnog dana biološke raznolikosti Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije organizirala je ili je pak sudjelovala organizaciji brojnih odgojno- obrazovnih, rekreativnih, stručnih i raznih drugih aktivnosti kojima se na primjeren način potiče i promiče zaštita prirode. Osim brojnih edukativnih predavanja i prezentacija zaštićenih prirodnih vrijednosti, postavljanja plakata o NATURI 2000 u izlog gradske knjižnice i čitaonice Fran Galović u Koprivnici provedeni u suradnji s školama na zaštićenim područjima Posebno geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački pijesci, Značajnog krajobraza Kalnik i Regionalnog parka Mura-Drava održavani su dani terenske nastave za učenike brojnih osnovnih škola s područja Koprivničko-križevačke i drugih županija.
