U sklopu redovitog godišnjeg monitoringa zaštićenih i Natura 2000 područja kojima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, djelatnice Javne ustanove tijekom mjeseca lipnja u više navrata obišle su lokacije na kojima su prema bazi podataka o invazivnim stranim vrstama one evidentirane na području Koprivničko-križevačke županije. S obzirom na vegetacijsku sezonu i vremenske uvjete prilikom obilaska djelatnice Javne ustanove su na nekoliko lokaliteta u dijelu Regionalnog parka Mura-Drava, a koje je ujedno i Natura 2000 područje Gornji tok Drave, zatekle biljnu invazivnu stranu vrstu pravu svilenicu koja je trenutno u periodu cvatnje.
Prava svilenica (Asclepias syriaca L.) u narodu još poznata i pod nazivima cigansko perje, svionica, dubac svilni, kinder ili papiga cvijet, zeljasta je i višegodišnja biljna vrsta. To je invazivna strana vrsta koja se nalazi na tzv. Unijinom popisu, odnosno popisu vrsta za koje se smatra da izazivaju zabrinutost u EU. U Europu je iz Sjeverne Amerike unesena kao ukrasna biljka. Krajem 18. stoljeća smatrala se višenamjenskom biljkom, te se je uzgajala za potrebe izrade vlakana, proizvodnju guma, papira, izradu užadi i dr. Raste na različitim staništima i tlima, a može narasti i do visine od 2 metra. Prepoznaje se po dugoj uspravnoj stabljici prekrivenu sitnim dlačicama na kojoj se nalaze široki, zaobljeni listovi koji su vrlo slični listovima duhana, te ružičastim kuglastim cvatovima koji rastu na vrhu stabljike. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Cvat se sastoji od različitog broja cvjetova koji može varirati od 10 do 120 cvjetova. Njeni cvjetovi zbog svog izrazitog mirisa privlače velik broj oprašivača. Iz cvjetova se razvijaju plodovi koji podsjećaju na papige zbog čega se prava svilenica često naziva i „papiga cvijet“. Plod je ispunjen sjemenkama sa svilenkastim nitima koje kada plod pukne rasprše se i prenose vjetrom po prirodi. Osim sjemenki razmnožava se i podzemnim podankom koji može prodrijeti u tlo i do 3 m dubine zbog čega se prava svilenica vrlo teško uklanja.
Prava svilenica smatra se invazivnom stranom vrstom jer zbog svog brzog rasta stvara guste pokrove koji prekrivaju velike površine i time oduzima prostor i stanište zavičajnim vrstama, stvara zasjenu, te se natječe za ostale važne životne resurse. Ona ima i alelopatski učinak kojim sprječava rast drugih vrsta biljaka u njenoj okolini. Svi dijelovi biljke sadrže otrovni mliječni sok koji kod čovjeka može uzrokovati kontaktni dermatitis.
Za pravu svilenicu izrađen je i plan upravljanja kojim se planira osmisliti mjere kontrole njezina daljnjeg širenja i unošenja, te kojima bi se smanjio njezin štetan utjecaj na bioraznolikost.
S obzirom na štetnost i opasnost prave svilenice koju ona predstavlja za bioraznolikost, a posebno za zavičajne vrste, Javna ustanova i ove godine planira ukloniti tu invazivnu stranu vrstu s nekoliko lokaliteta na području Koprivničko-križevačke županije.
