Svake godine s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja svih vrsta šuma i šumskih staništa dana 21. ožujka obilježava se kao Međunarodni dan šuma. Taj dan proglašen je od strane Opće Skupštine Ujedinjenih naroda 2012. godine. Njegovim obilježavanjem potiču se države da ulože svoje napore u aktivnosti vezanim za šume i šumska staništa kao što su kampanje sadnje drveća.
Šume i uz njih vezana šumska staništa predstavljaju jedan od najsloženijih ekosustava na Zemlji. One osiguravaju cijeli niz dobrobiti za ljude. Važne su za očuvanje bioraznolikosti našeg planeta jer čine stanište za oko 80% svjetske kopnene bioraznolikosti, imaju važnu ulogu u zaštiti od poplava, erozija, bujica, utjecaju na vodni režim i kvalitetu vode, plodnosti tla, stvaranju kisika, pročišćavanju atmosfere, kao i rekreativnu, turističku i zdravstvenu funkciju. Važnu ulogu imaju i u borbi protiv sve izraženijih klimatskih promjena jer su prirodni ponori ugljika koji apsorbiraju i skladište velike količine ugljikovog dioksida. Isto tako šume ublažavaju posljedice suše, pomažu u opskrbi pitkom vodom, proizvode kisik, te nam osiguravaju hranu, lijekove i ekonomsku stabilnost.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana šuma je: „Šume i inovacije: Nova rješenja za bolji svijet”. Njome se želi istaknuti važnost inovacija u pomoći kod obnove, zaštite, upravljanja i održivog korištenja šumama. Tako na primjer inovacija poput bespilotnih letjelica i satelita može pomoći kod nadzora i lakšeg upravljanja šumama, kao i borbi protiv požara i zaštiti ekosustava.
Zbog svih dobrobiti šuma i šumskih staništa europskim zelenim planom prepoznata je potreba očuvanja i obnove šumskih ekosustava. Strategijom EU za bioraznolikost do 2030. godine propisani su konkretni ciljevi o sadnji 3 milijarde stabala i obnova ekosustava, te stroga zaštita 10% kopna u EU, prvenstveno primarnih i sekundarnih prašuma. U Republici Hrvatskoj do 2030. godine cilj je strogo zaštititi sve prašumske sastojine kojih je dosad utvrđeno oko 9000 ha.
Na području Koprivničko-križevačke županije šume zauzimaju oko 38% ukupne površine županije, te su neke od njih zbog svojih jedinstvenih, rijetkih i reprezentativnih vrijednosti Zakonom o zaštiti prirode, zaštićene kao rezervati šumske vegetacije i to Posebni rezervat šumske vegetacije Dugačko brdo i Posebni rezervat šumske vegetacije Crni jarki.
Kako bi obilježila ovaj dan Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije obići će dio šuma uz rijeku Dravu koje su ciljni stanišni tipovi aluvijalnih šuma Natura 2000 područja Gornji tok Drave (HR5000014).
