S ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti očuvanja kao i dobrobiti koje šume i šumski ekosustavi daju našem planetu i cijelom čovječanstvu, svake godine na prvi dan proljeća 21. ožujka obilježava se Međunarodni dan šuma. Njegovo obilježavanje u Europi započelo je 1971. godine na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije, a 2012. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda taj dan je i službeno proglasila Međunarodnim danom šuma, a njegov cilj je potaknuti što više zemalja u svijetu da ulože svoje lokalne, nacionalne i međunarodne napore u aktivnosti koje uključuju zaštitu i očuvanje šuma i šumskih ekosustava, s posebnim naglaskom na aktivnosti sadnje drveća.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana šuma je: „Šume i hrana“, a njome se želi naglasiti važna uloga šuma kao izvora hrane, života, te njen važan faktor za očuvanje bioraznolikosti.
Šume prekrivaju gotovo trećinu površine Zemlje, te zbog svoje iznimne raznolikosti predstavljaju jedan od najsloženijih ekosustava na zemlji. Čine stanište za čak oko 80% svih kopnenih biljaka i životinja, te imaju neprocjenjivu važnost u očuvanju bioraznolikosti našeg planeta. Također šume imaju ključnu ulogu u zaštiti od poplava, erozija, bujica, utjecaju na vodni režim i kvalitetu voda, stvaranju kisika, plodnosti tla, pročišćavanju atmosfere, te imaju turističku, zdravstvenu i rekreativnu funkciju. Šume ublažavaju posljedice suša, pomažu u opskrbi pitkom vodom, osiguravaju hranu i lijekove, te ekonomsku stabilnost. Prirodni su ponori ugljika jer apsorbiraju i skladište velike količine ugljikovog dioksida zbog čega imaju važnu ulogu u borbi protiv sve izraženijih klimatskih promjena. Održivo gospodarenje, te racionalno korištenje šuma i šumskih ekosustava ključni su u borbi protiv klimatskih promjena, ali i dobrobiti sadašnjih i budućih generacija.
Unatoč svim ekološkim, ekonomskim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, šumskih površina sve je manje. Šume su sve više ugrožene požarima, štetočinama, bolestima, sušama, krčenju i drugim pojavama i aktivnostima.
Zbog svih dobrobiti šuma i šumskih staništa europskim zelenim planom prepoznata je potreba očuvanja i obnove šumskih ekosustava. Strategijom EU za bioraznolikost do 2030. godine propisani su konkretni ciljevi o sadnji 3 milijarde stabala i obnova ekosustava, te stroga zaštita 10% kopna u EU, prvenstveno primarnih i sekundarnih prašuma. U Republici Hrvatskoj do 2030. godine cilj je strogo zaštititi sve prašumske sastojine kojih je dosad utvrđeno oko 9000 ha.
Na području Koprivničko-križevačke županije šume zauzimaju oko 38% ukupne površine županije. Neke od njih su sukladno Zakonu o zaštiti prirode zbog svojih jedinstvenih, rijetkih i reprezentativnih vrijednosti i posebnosti zaštićene kao rezervati šumske vegetacije, a to su Posebni rezervat šumske vegetacije Dugačko brdo i Posebni rezervat šumske vegetacije Crni jarki, dok je područje šume Župetnica i šume Borik zaštićeno u kategoriji park-šama. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije i ove godine brojnim prigodnim aktivnostima obilježit će Međunarodni dan šuma.
