U subotu 18. listopada 2025 godine Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije zaprimila je dojavu da je na području grada Koprivnice u Ulici Andrije Hebranga, u dvorištu obiteljske kuće uočena neobična životinjska vrsta. Slijedom dojave ravnateljica Javne ustanove, Željka Kolar izašla je na teren, te je utvrdila da se radi o invazivnoj stranoj vrsti barskoj nutriji. Istu je fotografirala, te je njen nalaz prijavljen Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zavodu za zaštitu okoliša i prirode putem mobilne aplikacije „Invazivne vrste u Hrvatskoj“. To je prvi nalaz ove IAS vrste zabilježen na području Koprivničko-križevačke županije.
Barska nutrija (Myocastor coypus) jedna je od vrsta s Unijinog popisa, jer svojom prisutnošću izaziva zabrinutost na području Europske unije. Osim što spada među najinvazivnije vrste u svijetu, također spada i među najinvazivnije vrste na području Republike Hrvatske. Svojom prisutnošću uvelike utječe na bioraznolikost i krajobraznu raznolikost, stvara štete u poljoprivredi i na nasipima, te je prijenosnik raznih bolesti. S obzirom na štete koje uzrokuje na području Republike Hrvatske, od strane Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u okviru projekta „Uspostava nacionalnog sustava za praćenje invazivnih stranih vrsta, K.K.06.5.1.01.0001“ izrađen je Program praćenja za barsku nutriju (Myocastor coypus).
To je glodavac, podrijetlom iz Južne Amerike koji svojim izgledom nalikuje velikom štakoru. Ima zdepasto tijelo s dugim vitkim repom bez dlaka. Može biti dužine do 60 cm i težiti do 9 kilograma. Krzno joj je smeđe do žuto-smeđe boje, te se sastoji od 3 sloja. Upravo je krzno jedan od glavnih razloga njene raširenosti, s obzirom da su ju ljudi uzgajali zbog krzna. Na stražnjim nogama prva četiri prsta spojena su joj plivaćim kožicama, a peti prst je slobodan i služi joj za odražavanje krzna, dok na prstima prednjih nogu nalaze se oštre kandže. Ima 20 zuba od kojih su najistaknutiji sjekutići čija je caklina narančaste boje, baš kao i kod dabra. Svojim izgledom vrlo je slična dabru i bizamskom štakoru, a razlikuje se samo po veličini i po repu. Većinom je noćna životinja, ali njena aktivnost varira ovisno o godišnjem dobu i lokaciji. Naseljava različita vodena staništa poput močvarnih područja, riječnih tokova i stajaćih voda, te umjetna vodena staništa (jezera, ribnjake i kanale). Preferira stajaće vode s bogatom vegetacijom, ali prilagođava se i drugim uvjetima poput strmih obala rijeka, gdje gradi nastambe s jednim ili više ulaza. Biljojed je koji dnevno može pojesti oko četvrtinu svoje tjelesne mase. Hrani se močvarnom vegetacijom i zavičajnim vrstama biljaka, čime značajno utječe na smanjenje močvarne trske i usjeva, te čini štete u poljoprivredi.
Ukoliko i Vi uočite neku od IAS vrsta svoje opažanje možete prijaviti putem stranice Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, „INVAZIVNE STRANE VRSTE“ (https://invazivnevrste.haop.hr/) ili putem mobilne aplikacije „Invazivne vrste u Hrvatskoj“. Također svoje opažanje možete prijaviti i Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije.
