Kako bi se kod javnosti podigla razina svijesti o važnosti očuvanja divljih biljnih i životinjskih vrsta koje čine prirodnu ravnotežu našeg planeta, svake godine 3. ožujka obilježava se kao Svjetski dan divljih vrsta. Obilježavanje tog dana započelo je 2013. godine na inicijativu Opće skupštine Ujedinjenih naroda u znak sjećanja na potpisivanje Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (CITES) 1973. godine.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana divljih vrsta je: „Ljekovito i aromatično bilje: očuvanje zdravlja, baštine i sredstva za život“, a čime se želi naglasiti uloga ljekovitih i aromatičnih biljaka u održavanju ljudskog zdravlja, kulturne baštine i lokalnih sredstva za život, te ukazati na sve veće pritiske s kojima se te biljke suočavaju. Kao razlozi njihove ugroženosti i opasnosti koje za njih predstavlja gubitak staništa, prekomjerna sječa i branje, klimatske promjene i sl.
Ljekovito i aromatično bilje ključno je za zdravlje i dobrobit ljudi, te ekološku ravnotežu. Ove biljke imaju važnu ulogu u tradicionalnoj medicini, kao i zdravstvenoj, farmaceutskoj, te prehrambenoj industriji. U svijetu se oko 50.000 – 70.000 vrsta ljekovitog bilja koristi i bere zbog njihovih ljekovitih svojstva, kulturnog značaja, ali i zbog izuzetne ekonomske vrijednosti. Unatoč njihovoj važnosti mnoge vrste ugrožene su zbog gubitka staništa, prekomjernog branja, te ilegalne trgovine. Oko 20% vrsta ljekovitog bilja globalno se smatra ugroženim te se nalazi na IUCN-vom Crvenom popisu, čime se važnost njihovog očuvanja smatra globalnim prioritetom. Zbog toga su podizanje svijesti kao i jačanje propisa i osiguravanje održivosti branja i trgovine ključni za očuvanje ovih biljnih resursa u prirodi.
Na području Koprivničko-križevačke županije, a posebice na njenim zaštićenim i/ili Natura 2000 područjima rastu brojne ljekovite i aromatične biljke, a od kojih su neke rijetke i strogo zaštićene. Neke od ljekovitih i aromatičnih biljaka koje rastu na zaštićenim i/ili Natura 2000 područjima u Koprivničko-križevačkoj županiji su: majčina dušica pješčarka (Thymus serpyllum), trputac vuzlika (Plantago indica), poljski pelin (Artrenisia campestris), divizma (Verbascum), kadulja (Salvia pratensis), gavez (Symphytum officinale), alpski jaglac (Primula auricula), grozdasta kamenika (Saxifraga aizoon), plućnjak (Pulmonaria officinalis), lazarkinja (Galium odoratum) i brojne druge.
Očuvanje divljih vrsta ključno je za očuvanje ravnoteže u prirodi kao i za dobrobit svih živih bića na Zemlji, te ih je zbog toga zabranjeno istrjebiti, smanjiti broj jedinki u pojedinoj populaciji, uništiti i/ili oštetiti njihovo stanište, te ugroziti njihove životne uvjete koji bi mogli ugroziti njihovu dugoročnu rasprostranjenost i brojnost populacija unutar pojedinog područja rasprostranjenosti.
