Od 1973. godine kad je potpisana Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore 3. ožujak proglašen je Svjetskim danom divljih vrsta. Taj dan diljem svijeta obilježava se brojnim prigodnim manifestacijama, čiji je cilj podizanje svijesti o važnosti očuvanja divljih biljnih i životinjskih vrsta, te poticanje globalne suradnje u zaštiti bioraznolikosti.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana divljih vrsta ima naziv: „Financiranje očuvanja divljih vrsta: Ulaganje u ljude i planet“ , a njen cilj je poticanje razmjene znanja i iskustva za pronalazak inovativnog rješenja za očuvanje divljih vrsta.
Divlje vrste, bilo da se radi o biljkama ili životinjama, imaju važnu ulogu za zdravlje ekosustava, jer obavljaju ključne ekološke funkcije koje omogućuju njegovo pravilno funkcioniranje kao što je oprašivanje biljaka, čišćenje vode i tla, raspršivanje sjemena, regulacija broja drugih vrsta, regulacija prirodnih procesa (ciklus ugljika, dušika i sl.), kao i održavanje bioraznolikosti.
U Republici Hrvatskoj neke od zavičajnih divljih vrsta kojima prijeti izumiranje, usko rasprostranjeni endemi ili one koje prema propisima Europske unije ili temeljem drugih međunarodnih ugovora moraju biti zaštićene, proglašene su strogo zaštićenim vrstama, a njihov popis naveden je u Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“ broj 144/13 i 73/16). Također brojne divlje vrste su i ciljne vrste ekološke mreže Natura 2000 područja u Republici Hrvatskoj, te se nalaze i na području Koprivničko-križevačke županije. Neke od divljih strogo zaštićenih i/ili ciljnih vrsta koje se nalaze na području Koprivničko-križevačke županije su: dabar (Castor fiber), vidra (Lutra lutra), škanjac (Buteo buteo), bijela roda (Ciconia ciconia), crna roda (Ciconia nigra), štekavac (Haliaeetus albicilla), barska kornjača (Emys orbicularis), crveni mukač (Bombina bombina), veliki vodenjak (Triturus carnifex), piškur (Misgurnus fossilis), ježasta runjika (Hieracium echioides), vlasulja bradica (Festuca vaginata) i brojne dr.
Očuvanje divljih vrsta ključno je za očuvanje ravnoteže u prirodi kao i za dobrobit svih živih bića na Zemlji, te ih je zbog toga zabranjeno istrjebiti, smanjiti broj jedinki u pojedinoj populaciji, uništiti i/ili oštetiti njihovo stanište, te ugroziti njihove životne uvjete koji bi mogli ugroziti njihovu dugoročnu rasprostranjenost i brojnost populacija unutar pojedinog područja rasprostranjenosti.
