Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije

Dana 29.studenog 2022.godine u Koprivnici je održana radionica pod nazivom „Suživot s dabrom" u sklopu projekta LIFE BEAVER. Organizatori te radionice bili su Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije. Cilj te radionice bio je raspraviti o nekim od najvažnijih pitanja koja su vezana za dabra i njegove pozitivne i negativne utjecaje na stanište u kojem obitava te dati prijedloge i smjernice za pronalazak najboljeg načina održivog suživota s dabrom. Također, na njoj su prikupljene i smjernice za zaštitu dabra i njegovog staništa kao i smjernice za gospodarenje dabrom.

Na radionicu su bile pozvane pravne ili fizičke osobe koje imaju neko izravno iskustvo s dabrom na terenu. Sudionici te radionice bili su predstavnici Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, lovačkih udruga i nekoliko JLS-a s područja KKŽ, Hrvatskih željeznica, privatnih šumoposjednika, Javnih ustanova za zaštitu prirode Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije te predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Koprivničko-križevačke županije. Na samom početku prisutne je prigodnim riječima ispred Koprivničko-križevačke županije pozdravio zamjenik župana Ratimir Ljubić. Izrazio je zadovoljstvo što se ovakva radionica održava na području Koprivničko-križevačke županije te da se nada da će ona pridonijeti rješavanju problema koje dabrovi uzrokuju na poljoprivrednim usjevima, trajnim nasadima te cestovnoj, vodnoj i željezničkoj infrastrukturi u Koprivničko-križevačkoj županiji i da će pridonijeti pronalasku načina za najbolji suživot dabra i čovjeka.

U radnom dijelu radionice predstavljene su aktivnosti projekta LIFE BEAVER, dabar kao vrsta, kronologija projekta DABAR U HRVATSKOJ te utjecaj dabra na stanište. Navedene teme prezentirali su predstavnici Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Marijan Grubešić, dr.sc. Linda Bjedov, doc.dr.sc. Marko Vucelja.

Ukazano je na činjenicu da je dabar najveći europski glodavac i da je njegov život povezan s kopnenim vodama i vlažnim staništima. Također je napomenuto da on svojim aktivnostima koje se odnose na izgradnju nastambi i rušenje stabala u nekim slučajevima pridonosi biološkoj raznolikosti područja te pruža povoljne uvjete za život mnogim drugim vrstama, a u nekim slučajevima te aktivnosti imaju neželjene štetne posljedice. To se odnosi na štete koje čini na poljoprivrednim površinama, usjevima i nasadima te u šumama, na cestama ili izgradnjom brana koje uzrokuju i poplave.

U izlaganjima je napomenuto da je dabar vrsta koja je na našim područjima nestala krajem 19.stoljeća, ali je u okviru projekta DABAR U HRVATSKOJ koji je započeo 1996.godine ponovo vraćena, reintroducirana u Hrvatsku i to na lokaciju Žutica – Pleso, Žutica - Česma, Česma – Velika i u našu županiju na lokaciju Legrad rukavci Drave gdje je ispušteno ukupno 29 jedinki u razdoblju od 30.10.1997 do 23.12.1997. Rezultat ispuštanja navedenih jedinki je ponovno stvaranje populacije dabrova te njegovo uspješno razmnožavanje i proširivanje ne samo u Hrvatskoj već i u susjednim zemljama Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Austriji, Mađarskoj u koje su oni iz Hrvatske doplivali rijekama.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede prisutne su upoznali sa zakonskim propisima vezanim za dabra. Napomenuli su da je u visokoj fazi izrade Plan gospodarenja dabrom u Hrvatskoj te da će se njime dati preporuke, mišljenja i izvješća o gospodarenju dabrom te dati smjernice za donošenje novih ili izmjene važećih propisa.

Ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije Željka Kolar, predstavila je zaštićena područja i područja ekološke mreže Natura 2000 u Koprivničko-križevačkoj županiji te je ukazala na činjenicu da su populacije dabrova uočene ne samo na lokaciji na kojoj su ispušteni već i na brojnim drugim lokacijama zaštićenih i Natura 2000 područja u Koprivničko-križevačkoj županiji te se nada da će Plan gospodarenja dabrom dati nove smjernice za gospodarenje i bolji suživot s dabrom.

Na kraju radionice održan je rad po grupama te su prikupljeni inputi i predložene su smjernice i mjere koje bi mogle pridonijeti boljem suživotu čovjeka i dabra.

 ime Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije kao partner u projektu „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine Općine Legrad" njena predstavnica, ravnateljica Željka Kolar, dana 28. studenog 2022.godine prisustvovala je uručenju plakete koju je taj projekt dobio za osvojeno drugo mjesto na nacionalnom izboru za najbolji županijski EU projekt. Spomenutu plaketu župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren uručio je predstavniku nositelja projekta načelniku Općine Legrad Ivanu Saboliću. Također na dodjeli je bila prisutna Melita Birčić, ravnateljica PORA-e razvojne agencije Koprivničko-križevačke županije koja je također bila partner u projektu.

Izbor za najbolji županijski EU projekt organiziraju već treću godinu zaredom Hanza Medija, Župan.hr, Hrvatska zajednica županija i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Kako su istaknuli i sami organizatori, izbor je pokrenut kako bi se kroz prezentaciju uspješnih EU projekata i isticanje njihovog doprinosa i značaja u poboljšanju životnih uvjeta lokalne zajednice, krajnjih korisnika i hrvatskih građana u cjelini, potaknuli još bolje i efikasnije korištenje EU fondova. Spomenimo i kako se iz godine u godinu prijavljuje sve veći broj projekata što samo potvrđuje da je riječ o kvalitetnom i poticajnom projektu te da županije sve bolje koriste mogućnosti koje se nude kroz EU fondove. Kao i dosad, izbor se provodio u pet kategorija: Doprinos znanosti i inovacijama, Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, Doprinos prekograničnoj suradnji, Doprinos poduzetništvu, te zasebnoj kategoriji – izboru građana. Ove se godine natjecalo 37 županijskih EU projekata iz 19 županija, a jedan od projekata koji je predstavljao Koprivničko-Križevačku županiju bio je „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine Općine Legrad"– nominiran u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, a osvojio je nagradu u kategoriji Najboljeg projekta po izboru građana. Tijekom 52 mjeseca provedbe ovog projekta održano je niz aktivnosti od kojih svakako treba istaknuti infrastrukturne radove s ciljem revitalizacije jezera Šoderica, odnosno izgrađenu šetnicu s rasvjetom uz samo jezero u dužini od 1,5 km uz koju je postavljena i urbana oprema.

Župan Darko Koren čestitao je Općini Legrad kao nositelju projekta te partnerima Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije i PORA-i i naglasio je da su ova priznanja pokazatelj rezultata vezanih uz EU projekte.

Načelnik Općine Legrad, Ivan Sabolić zahvalio Županiji, Javnoj ustanovi i PORA-i što su prepoznali Općinu Legrad kao vrijednog partnera te su zajedno napravili projekt koji je rezultirao povećanjem broja posjetitelja na Šoderici, ali i revitalizacijom održivog turizma na tom području.

Okupljenima se obratila i ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije Željka Kolar koja je objasnila što je odrađeno u sklopu projekta. Isto tako, naglasila je da je glavni cilj projekta „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine Općine Legrad" bio valorizirati i dodatno upoznati javnost s biološkom i krajobraznom raznolikošću kojima obiluje područje jezero Šoderica i njegova okolica. To je prirodno vrlo vrijedno područje, višestruko zaštićeno na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini te je dio Regionalnog parka Mura-Drava, Natura 2000 područja i sastavni je dio Biosfernog rezervata Mura-Drava-Dunav koji je proglašen između pet država (Hrvatska, Austrija, Slovenija, Mađarska, Srbija).Također je naglasila i kako se u projektu „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine Općine Legrad" pokazatelj dobrih rezultata vidi kroz sve aktivnosti koje su dosad održane i odrađene i kroz povećan interes različitih skupina javnosti za posjet području Šoderice i za upoznavanje njegove biološke i krajobrazne raznolikosti.

U utorak 22. studenoga u Maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu održana je međunarodna stručna konferencija „ 30 GODINA MREŽE NATURA 2000 – Poslušaj glas prirode!" koju je organiziralo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Na konferenciji je u ime Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-Križevačke županije sudjelovala ravnateljica Javne ustanove Željka Kolar. Okupljeni su na konferenciji, kroz niz izlaganja i panel raspravu predstavnika Europske komisije, Europske agencije za okoliš i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, imali prilike čuti brojne teme iz područja politika zaštite prirode. Konferenciju je otvorio državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović koji je istaknuo da pitanje zelene politike više nije pitanje izbora ni luksuza već je to realnost i jedini put kojim se treba ići. Svoja izlaganja održali su i predstavnica Glavne uprave za okoliš pri Europskoj komisiji Luisa Samarelli koja je predstavila obveze država članica u sklopu EU strategije o bioraznolikosti 2030., iz Europske agencije za okoliš izlaganje je održala dr.sc. Riyong Kim te ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Igor Kreitmeyer koji je kroz primjere iz prakse predstavio politike i projekte zaštite prirode u Hrvatskoj.

U drugom dijelu konferencije održana je panel rasprava na kojoj su sudjelovali dr.sc. Vedran Nikolić iz Glavne uprave za okoliš Europske komisije, Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, dr.sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, mr.sc. Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, te Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma. Na panelu se raspravljalo o budućim izazovima u ostvarivanju ciljeva zaštite prirode do 2030.godine te su se svi sudionici panel rasprave složili da nema vremena za čekanje te su promjene nužne već danas, a ne sutra. Dotaknuli su se i teme turizma, koji je od velike važnosti za cijelu Hrvatsku te su istaknuli da je najveći cilj održivi turizam koji obuhvaća očuvanje okoliša i klime i kojem streme i turisti.

Ova međunarodna konferencija pokazala je smjer kojem teže i Hrvatska i Europska unija, a to je zelena politika, održivost i borba protiv klimatskih promjena koji trebaju postati prioritet. Promjene se neće dogoditi preko noći te je potrebna i promjena načina razmišljanja ljudi te način na koji se odnose prema prirodi i resursima našeg planeta. Zaključak ove međunarodne konferencije „ 30 GODINA MREŽE NATURA 2000 – Poslušaj glas prirode!" je očuvanje bioraznolikosti i obnova ekosustava u kojoj svi sektori moraju pridonijeti međusobnom suradnjom kako bismo obnovili i oporavili prirodu.