Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije

Koprivničko-križevačka županija se i ove godine preko svoje Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode uključila u provođenje projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia ciconia)" u 2017. godini, koji se provodi u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U našoj županiji ovaj projekt se provodi već osmu godinu za redom, a cilj projekta je da se kroz očuvanje i zaštitu populacije bijele rode (Ciconia ciconia) pridonese očuvanju područja i prostora u kojem se one nalaze. Bijela roda je europska gnjezdarica te je strogo zaštićena vrsta Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine" broj 80/13) i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine" broj 144/13 i 73/16).

Vlasnici ili korisnici stambenih ili gospodarskih ili drugih građevinskih objekata na kojima se nalazi gnijezdo bijele rode da bi ga očuvali mogu dobiti naknadu u iznosu od 700,00 kuna po gnijezdu ukoliko osobno ili poštom na adresu: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, Florijanski trg 4/II, 48000 Koprivnica najkasnije do 30. srpnja 2017. godine dostave slijedeću dokumentaciju:

– kopiju osobne iskaznice vlasnika ili korisnika stambenog, gospodarskog ili drugog građevinskog objekata na kojima se gnijezdo rode nalazi,

– kopiju dokumenta koji govori o vlasništvu ili posjedu objekta na kojem se gnijezdo rode nalazi,

– podatke o IBAN broju računa vlasnika ili korisnika stambenog, gospodarskog ili drugog građevinskog objekata na kojem se gnijezdo rode nalazi i na koji će se uplatiti naknada,

– potpisanu Izjavu o vjerodostojnosti dostavljenih podataka koju možete preuzeti: OVDJE,

– fotografiju gnijezda bijele rode na koje se odnosi tražena potpora.

Međusobna prava i obaveze koje se odnose na sufinanciranje projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia ciconia)" u 2017. godini na području Koprivničko-križevačke županije regulirana su ugovorom koji je sklopljen između Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Sukladno tom ugovoru Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost davanjem sredstva pomoći sufinancira pola iznosa naknade odnosno 350,00 kuna po gnijezdu rode svakom vlasniku ili korisniku građevinskog objekta na kojima se to gnijezdo nalazi dok preostalih 350,00 kuna osigurava Koprivničko-križevačka županija preko svoje Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode.

Dodatne informacije o projektu „Zaštita i očuvanje bijele rode" na području Koprivničko-križevačke županije u 2017. godini mogu se dobiti svaki radni dan od 7,00 do 15,00 sati na broj telefona 048/ 621 790 ili putem elektroničke pošte na adresi Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript .

 Dana 29. i 30. lipnja 2017. godine u Šumskom domu Peski u Đurđevcu održan je znanstveni skup pod nazivom „Đurđevački pijesci: Geneza, stanje i perspektive". U aktivnosti skupa bila je uključena i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, glavni organizatori skupa bili su Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije u Križevcima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo te Znanstveno vijeće za zaštitu prirode (koja se također nalaze u sastavu HAZU). Na otvorenju skupa prigodnim su se govorima okupljenima obratili akademici Franjo Tomić i Dragutin Feletar, zamjenik župana Ratimir Ljubić te voditelj Uprave Hrvatskih šuma podružnice Koprivnica Mirko Kovačev, koji su istaknuli važnost Đurđevačkoj pijesaka kao prirodnog bogatstva i posebnog geografskog-botaničkog rezervata.

Ispred Koprivničko-križevačke županije sudionike skupa pozdravio je Zamjenik Ljubić te dodao: „Okupiti ovakav broj eminentnih stručnjaka veliki je uspjeh te prije svega pohvaljujem organizatore i predsjednika Organizacijskog obora, našeg akademika Dragutina Feletara. Đurđevački pijesci, odnosno Hrvatska Sahara, imaju veliki značaj za prostor đurđevačke Podravine, Koprivničko-križevačke županije pa i cijele Hrvatske te se nadam kako će današnji Skup doprinijeti daljnjem razvoju i zaštiti tog područja."

Kroz dvodnevna izlaganja brojni izlagači među kojima je bila i predstavnica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije Željka Kolar, izložene su slijedeće teme i to:

 

1. Galović L., Posilović H.: Geneza i značenje eolskih naslaga Podravine

2. Bermanec V., Zebec V., Mikulčić Pavlaković S., Šoufek S., Palinkaš L. I.: Zašto ima ili nema zlata u Đurđevačkim pijescima

3. Feletar D.: Prirodna osnova kao čimbenik diferencirane naseljenosti Podravine, s posebnim osvrtom na Đurđevačke pijeske

4. Petrić H., Cik N.: Transformacija Đurđevačkih pijesaka kroz prošlost

5. Valent I., Zvijerac I.: Pješčana uzvišenja i njihova podnožja kao uvjet odabira mjesta naseljavanja od predpovijesti do kasnog srednjeg vijeka

6. Sekelj Ivančan T.: Tragovi talioničke djelatnosti na području Đurđevačkih pijesaka i okolice–arheološka perspektiva

7. Vrbek B., Pernar N., Bakšić D., Perković I: Neke pedološke značajke ekosustava Đurđevačkih pijesaka

8. Bilandžija D.,Bašić F.,Kisić I.,Mesić M.,Zgorelec Ž.,Šestak I.,Perčin A.,Bogunović I.:Agroklimatski pokazatelji kao indikator klimatskih promjena na Đurđevačkim

 pijescima

9. Tikvić I., Ugarković D.: Ekološka obilježja i usluge šumskih ekosustava Đurđevačkih pijesaka

10. Kisić I., Bašić F., Bilandžija D., Kvaternjak I., Špoljar A., Kolar Ž.: Utjecaj vegetacije na mehanički sastav i sadržaj tvari tala Đurđevačkih pijesaka

11. Nemčić Jurec N:Sadržaj teških metala i nitrata u podzemnoj vodi šireg područja Đurđevačkih pijesaka

12. Srečec S., Erhatić R.: Geobotaničke, fitocenološke, ekološke i morfološke značajke biljnih vrsta vegetacijskog pokrova Đurđevačkih pijesaka

13. Samardžić M., Šimek D.: Flora Đurđevačkih pijesaka

14. Ređep T., Šegota V., Šoštarić R.: Flora Botaničko-geografskog rezervata Đurđevački pijesci

15. Matočec N., Kušan I., Baković N.: Gljive i protisti na Đurđevačkim pijescima

16. Ozimec R., Drakšić M., Skejo J., Božić B., Baković N., Baričević L., Kučinić M.: Fauna beskralježnjaka Đurđevačkih pijesaka

17. Anić I., Matić S.: Šumskouzgojne značajke Đurđevačkih pijesaka

18. Štorga D., List Đ., Arač K.: Šume na Đurđevačkim pijescima

19. Bašić F., Kisić I., Mesić M., Zgorelec Ž., Perčin A., Šestak I., Bilandžija D., Bogunović I.: Posebnosti sustava gospodaranja na tlima srednje Podravine

20. Turšić I., Bašić F., Kisić I.: Važnost plodoreda u proizvodnji duhana u Podravini

21. MatotanZ.:Potencijali za uzgoj povrća u agroekološkim uvjetima šireg područja Đurđevačkih pijesaka

22. Feletar P., Kos G.: Turistička i prometna valorizacija Đurđevačkih pijesaka

23. Kušen E., Carić H., Ozimec R.: Zaštićeni dijelovi prirode Podravine kao jedinstven sustav turističkih atrakcija i osnova razvoja zelenog turizma

24. Ozimec R., Matočec N., Kolar Ž.: Upravljanje zaštićenim područjima podravskih pijesaka

25. Matica M.: Đurđevački pijesci u prostornim planovima

 

Također, u okviru skupa upriličen je obilazak đurđevačkog Starog grada, te Đurđevačkih pijeska.

Nakon skupa i održanih izlaganja donijeti su i određeni brojni zaključci a sve u cilju odgovora na pitanja kako još više unaprijediti, sačuvati, zaštititi i održivo koristiti jedinstveno i vrijedno područje Đurđevačkih pijesaka također je zaključeno da će svi predstavljeni radovi bit objavljeni i priznati po standardima Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj u skupini a3.

Zbog gubitka vlažnih staništa na kojima raste, a koje nastaje negativnim utjecajem čovjeka, urbanizacijom te promjenom vodnog režima kockavica (Fritillaria meleagris L.) je postala ugrožena i rijetka biljna vrsta te je uvrštena u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske te je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode.Kako bi poduzele dodatne mjere za njeno očuvanje i opstanak potrebno je evidentirati i dodatno zaštititi njena staništa. To je biljna vrsta koja je ugrožena prvenstveno djelovanjem čovjeka - uništavanje staništa zbog urbanizacije, melioracija područja, promjena vodnog režima, skupljanje zbog ukrasnih cvjetova.

Kockavica (Fritillaria meleagris L.) spada u porodicu ljiljana, zeljasta je trajnica, a razvija se iz lukovice. Razmnožava se sjemenom i vegetativno putem lukovica, stabljika joj je gola te nosi najčešće 4 do 6 naizmjenično poredanih šiljastih listova, a cvjetovi se razvijaju na vrhu stabljike uglavnom pojedinačno te zbog težine vise. Boja listova cvijeća je purpurnosmeđa sa svjetlijim, purpurnim, ružičastim ili bijelim mrljama. Vrlo rijetko pojavi se i biljka sa potpuno bijelim cvjetovima.

Nastanjuje vlažne livade, riječne doline te svijetle, otvorene i vlažne šikare i šume. Cvate tijekom ožujka i travnja, to je najbolje vrijeme za njeno uočavanje i monitoring. Cilj monitoringa je prikupljanje podataka o staništu i broju jedinki kockavice. Sakupljeni podaci šalju se Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu.

Ovim putem želimo pozvati sve u prirodi uoče ovu prekrasnu biljku

UKLJUČITE SE U AKCIJU PREBROJAVANJA KOCKAVICE ! !

Ukoliko uočite kockavicu ili Vam je poznat neki od lokaliteta na kojima ona raste molimo Vas da nalaz javite u Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije (na E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ili na broj telefona: 048/ 621- 790.) kako bi njeni djelatnici izvršili monitoring koji uključuje obilazak lokacija, prebrojavanje jedinki i određivanje populacija prema standardnim metodama za inventarizaciju i praćenje vaskularne flore, te sakupljene podatke poslali Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu.

 

Na taj način ćete pridonijeti očuvanju ove prekrasne i ugrožene i strogo zaštićene vrste.