Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM DIJELOVIMA PRIRODE
NA PODRUČJU KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Vi ste ovdje: Naslovnica » Aktivnosti
Srijeda, 21 Lis 2020

Javni radovi u Posebnom geografsko-botaničkom rezervatu Đurđevački pijesci

E-mail Ispis PDF

Javna ustanova za Upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije je ponovno i ove godine nastavila suradnju s gradom Đurđevcom te predložila da se dio aktivnosti u sklopu provođenja programa "Javnih radova za ljepši grad Đurđevac" realizira na području Posebnog geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački pijesci.

Sudionici javnih radovaSukladno tome dana 28. veljače 2011. godine dio sudionika spomenutih javnih radova na području Posebnog geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački pijesci započeo je sa sanirane plohe rezervata uklanjati smeće, otpad i nepoželjnu nepješčarsku vegetaciju. Navedeni radovi odvijaju se sukladno propisanim Mjerama zaštite za Posebni geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci i nastavak su provođenja već započetog dugogodišnjeg programa "Zaštite i revitalizacije Posebnog geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački pijesci". Svrha tih aktivnosti je da se uklanjanjem nepoželjne nepješčarske vegetacije omogući opstanak i proširivanje karakteristične vegetacije pijesaka.

Sve osobe koje sudjeluju u spomenutim javnim radovima dobile su posao zahvaljujući provođenju mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u sklopu kojih se zapošljavaju osobe koje su već duže vrijeme na listi čekanja za zapošljavanje, a s područja su grada Đurđevca.

Provođenjem dijela aktivnosti u sklopu spomenutih javnih radova na području Posebnog geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački pijesci nastavlja se već dugogodišnja dobra suradnja između Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije, grada Đurđevca i Komunalija d.o.o., Đurđevac i time pridonosi očuvanju i revitalizaciji "Hrvatske sahare" kako se često naziva Posebni geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci.

Sudionici javnih radova

Pijesci prije javnih radovaPijesci prije javnih radovaPijesci za vrijeme trajanja javnih radovaPijesci za vrijeme trajanja javnih radova

Vegetacija pijesaka

2011. godina – Međunarodna godina šuma

E-mail Ispis PDF

Logo Međunarodne godine šumaS ciljem podizanja svijesti o održivom upravljanju, očuvanju i razvoju svih vrsta šuma na inicijativu Republike Hrvatske kao članice UNFF –a (Foruma za šume Ujedinjenih naroda), krovne međunarodne organizacije u šumarstvu, glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2011. Međunarodnom godinom šuma. Prilikom obilježavanja Međunarodne godine šuma Republika Hrvatska stavlja naglasak na održivo gospodarenje šumama kao potrebnom temelju svih ljudskih aktivnosti. 

Šume su "čuvari prirode", njihove općekorisne funkcije odražavaju zaštiti zemljišta od erozije, bujica, poplava, utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sustav; utjecaju na plodnost zemljišta i bitnom određenju poljoprivredne proizvodnje; u utjecaju na klimu; u zaštiti i unaprjeđenju čovjekove okoline; u stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere; te utjecaju na ljepotu krajolika, stvaranju povoljnih uvjeta za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju, za razvitak turizma i lovstva kao i za obranu. Šumski ekosustavi često su prošarani raznim staništima što povećava njihovu biološku raznolikost (vode tekućice, izvori, bare, cretovi, šumski rubovi, šumske čistine, stara stabla, sušci, trulo drvo i dr.), a prisustvo velikog broja zaštićenih i/ili ugroženih biljnih i životinjskih vrsta kao i raznih vrsta gljiva, osim toga naše šume su za razliku od mnogih europskih šuma prirodne što samo potvrđuje izniman doprinos šuma ukupnoj biološkoj raznolikosti Hrvatske.

Šume su jedna od temeljnih prirodnih vrijednosti mnogih područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode, posebice u ukupno 34 hrvatska posebna rezervata šumske vegetacije koji obuhvaćaju površinu od 2946,84 ha i obilježeni su iznimno vrijednim sastojinama pojedinih šumskih zajednica. U Koprivničko-križevačkoj županiji nalaze se dva posebna rezervata šumske vegetacije to su Posebni botanički rezervat šumske vegetacije Dugačko brdo i Posebni botanički rezervat šumske vegetacije Crni jarki te Park šuma Župetnica zaštićena u kategoriji park-šume.

Šumska područja važna za vrste i stanišne tipove ugrožene na nacionalnoj i/ili međunarodnoj razini uključena su u Ekološku mrežu Republike Hrvatske, a biti će i vrlo važan sastavni dio hrvatskog dijela europske ekološke mreže NATURA 2000. Gotovo sva šumska staništa u Hrvatskoj pripadaju klasama NATURA 2000 stanišnih tipova zaštićenih EU Direktivnom o staništima.

Logotip Međunarodne godine šuma je osmišljen kako bi prenio poruku "Šuma za ljude". Prikazuje središnju ulogu čovjeka u održivom upravljanju, zaštiti i razvoju šuma. Glavni koordinator pokretanja svih aktivnosti u cilju obilježavanja Međunarodne godine šuma u Hrvatskoj je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kao tijelo državne uprave nadležno za djelokrug šumarstva. Aktivno će se uključiti i Ministarstvo kulture te niz ostalih institucija iz domene zaštite prirode a planiranim aktivnostima i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije.

Uz geslo "Šume za ljude", prilikom obilježavanja Međunarodne godine šuma prošetajte šumom u Vašoj blizini i uključite se u akcije usmjerene prema zaštiti šuma.

Posebni botanički rezervat šumske vegetacije Dugačko brdo

Park šuma Župetnica  Posebni botanički rezervat šumske vegetacije Crni jarki

Proglašen Regionalni park Mura - Drava – prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj

E-mail Ispis PDF

Drava

Vlada Republike Hrvatske je dana 10. veljače 2011. donijela Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava. Tom Uredbom je čitav tok rijeke Mure i Drave sukladno Zakonu o zaštiti prirode zaštićen u kategoriji regionalnog parka. Ovo je ujedno i prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj.

Regionalni park Mura Drava se proteže kroz pet županija: Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko - podravsku i Osječko - baranjsku županiju, u ukupnoj površini od 87.680,52 ha. Upravljanje Regionalnim parkom Mura - Drava će se obavljati putem koordinacije postojećih županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na način da svaka javna ustanova upravlja dijelom regionalnog parka koji se nalaze unutar teritorija njene županije.

Sukladno članku 14. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" broj 70/05 i 139/08):

"(1) Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne ili područne važnosti i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi.

(2) U regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga.

(3) Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u regionalnom parku utvrđuje se uvjetima zaštite prirode. "

Člankom 3. Uredbe o proglašenju Regionalnog parka Mura – Drava navedeno je da su:

" U Regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje korisnika prostora kojima se upravlja i gospodari u skladu s posebnim propisima.

Proglašenje Regionalnog parka Mura - Drava ne može ograničavati prevladavajući javni interes Republike Hrvatske vezan uz gospodarske i druge djelatnosti i radnje, zaštitu života i zdravlja ljudi te njihove imovine, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. "

Područje Regionalnog parka Mura - Drava predstavlja izuzetnu vrijednost ne samo zbog svoje biološke i krajobrazne raznolikosti, već i kulturno-tradicijske baštine te snažne povezanosti ljudi i rijeke koja je dovela do uspostave posebnog načina življenja uz rijeku. Poseban značaj zaštićenom području daju vlažna staništa koja su rijetkost na europskoj razini: mrtvi rukavci, vlažni travnjaci, poplavne šume, napuštena korita, meandri, sprudovi te strme odronjene obale gdje su život pronašle brojne zaštićene biljne i životinjske vrste, pogotovo ptice. Drava je ribljim vrstama najbogatija rijeka u Hrvatskoj, a stanište je i za brojne vrste gmazova i vodozemaca, te stanište brojnih vrsta vretenca i leptira.

U područje regionalnog parka ulaze pojedinačni lokaliteti koji već posjeduju određeni stupanj zaštite kojima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije:

-         Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut,

-         Značajni krajobraz Čambina,

-         Spomenik prirode Skupina stabala hrasta lužnjaka smještenih u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš

Čitavo područje Regionalnog parka Mura - Drava zbog izuzetne vrijednosti doprinosi očuvanju biološke raznolikosti te je dio ekološke mreže Republike Hrvatske i uvršteno je kao prijedlog europske ekološke mreže NATURA 2000.

Osim toga Regionalni park Mura-Drava dio je jednog od najvažnijih Europskih riječnih ekosustava poplavnog područja rijeka Drave, Mure i Dunava, a time je i dio najvećeg planiranog budućeg jedinstvenog riječnog prekograničnog UNESCO rezervata biosfere u Europi koji se će se protezati kroz nekoliko država i to kroz: Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Srbiju i Mađarsku.

Riječni tokovi Mure i Drave područja izuzetnih prirodnih vrijednosti i imaju značaj na regionalnom, nacionalnom i europskom nivou i čine cjelovito područje koje se, osim unutar teritorija Republike Hrvatske, proteže kao prekogranični riječni ekološki sustav u susjednim državama te u uzvodnim i nizvodnim zemljama riječnog sljeva.

ČambinaDrava kod DrnjaŠodericaDravaMrtvicaPažut D

2011. i 2012. – Međunarodne godine šišmiša

E-mail Ispis PDF

Veliki potkovnjak – Rhinolophus ferrumequinumHrvatska je od 2000. godine jedna od 33 zemlje zemalja koje su potpisale UNEP/EUROBATS – Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša te kao zemlja s 35 vrsta šišmiša, od 52 vrste zabilježene na području koje pokriva taj sporazum, jedna je od najbogatijih država s faunom šišmiša. Svi su šišmiši u Hrvatskoj strogo zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode. U Hrvatskoj se jedna vrsta šišmiša smatra regionalno izumrlom vrstom (RE), tri su vrste ugrožene (EN), tri su rizične (VU), pet je nedovoljno poznatih vrsta (DD) i pet je potencijalno ugroženih vrsta (NT).

Šišmiši su jedini sisavci koji mogu aktivno letjeti. Na svijetu je do danas zabilježeno više od 1150 vrsta šišmiša. Mogu živjeti u špiljama, napuštenim rudnicima i kamenolomima, pukotinama stijena, dupljama drveća. Stare građevine su im također pogodne za skrovište zbog mnogih pukotina u zidovima. Mogu se skriti u potkrovljima i podrumima kuća, starim dvorcima i crkvama. Najveći broj vrsta na svjetskoj razini je ugrožen zbog gubitka i uništenja staništa, urbanizacije i time izazvanih konflikata s ljudima, zbog uznemiravanja u vrijeme zimskog sna i podizanja mladih te zbog raznih epidemija. Vrlo su važni dio svjetskih ekosustava, bitna su karika u prirodnom obnavljanju tropskih šuma, oprašivanju čitavog niza biljaka koje cvatu noću, kontroliranju brojnosti kukaca te tako predstavljaju indikator zdravlja okoliša.

Kako bi se široku javnost upozorilo na ugroženost i potrebu intenzivnije zaštite šišmiša, 2011. godina obilježavat će se kao Godina šišmiša na razini Europe, pod okriljem EUROBATS sporazuma, koji slavi svoju dvadesetu godišnjicu. U 2012.godini se kampanja proširuje na cijeli svijet pod pokroviteljstvom UN-ovog Programa za okoliš (UNEP) i Konvencije o migratornim vrstama (CMS).

Priključite se akciji inventarizacije kolonija šišmiša na tavanima i tako pridonesite njihovu očuvanju! Više saznajte na stranicama Državnog zavoda za zaštitu prirode i stranicama Ministarstva kulture.

Logo godina šišmiša

Stranica 24 od 26