Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM DIJELOVIMA PRIRODE
NA PODRUČJU KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Vi ste ovdje: Naslovnica » Aktivnosti
Ponedjeljak, 01 Lip 2020

Proglašen Regionalni park Mura - Drava – prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj

E-mail Ispis PDF

Drava

Vlada Republike Hrvatske je dana 10. veljače 2011. donijela Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava. Tom Uredbom je čitav tok rijeke Mure i Drave sukladno Zakonu o zaštiti prirode zaštićen u kategoriji regionalnog parka. Ovo je ujedno i prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj.

Regionalni park Mura Drava se proteže kroz pet županija: Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko - podravsku i Osječko - baranjsku županiju, u ukupnoj površini od 87.680,52 ha. Upravljanje Regionalnim parkom Mura - Drava će se obavljati putem koordinacije postojećih županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na način da svaka javna ustanova upravlja dijelom regionalnog parka koji se nalaze unutar teritorija njene županije.

Sukladno članku 14. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" broj 70/05 i 139/08):

"(1) Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne ili područne važnosti i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi.

(2) U regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga.

(3) Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u regionalnom parku utvrđuje se uvjetima zaštite prirode. "

Člankom 3. Uredbe o proglašenju Regionalnog parka Mura – Drava navedeno je da su:

" U Regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje korisnika prostora kojima se upravlja i gospodari u skladu s posebnim propisima.

Proglašenje Regionalnog parka Mura - Drava ne može ograničavati prevladavajući javni interes Republike Hrvatske vezan uz gospodarske i druge djelatnosti i radnje, zaštitu života i zdravlja ljudi te njihove imovine, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. "

Područje Regionalnog parka Mura - Drava predstavlja izuzetnu vrijednost ne samo zbog svoje biološke i krajobrazne raznolikosti, već i kulturno-tradicijske baštine te snažne povezanosti ljudi i rijeke koja je dovela do uspostave posebnog načina življenja uz rijeku. Poseban značaj zaštićenom području daju vlažna staništa koja su rijetkost na europskoj razini: mrtvi rukavci, vlažni travnjaci, poplavne šume, napuštena korita, meandri, sprudovi te strme odronjene obale gdje su život pronašle brojne zaštićene biljne i životinjske vrste, pogotovo ptice. Drava je ribljim vrstama najbogatija rijeka u Hrvatskoj, a stanište je i za brojne vrste gmazova i vodozemaca, te stanište brojnih vrsta vretenca i leptira.

U područje regionalnog parka ulaze pojedinačni lokaliteti koji već posjeduju određeni stupanj zaštite kojima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije:

-         Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut,

-         Značajni krajobraz Čambina,

-         Spomenik prirode Skupina stabala hrasta lužnjaka smještenih u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš

Čitavo područje Regionalnog parka Mura - Drava zbog izuzetne vrijednosti doprinosi očuvanju biološke raznolikosti te je dio ekološke mreže Republike Hrvatske i uvršteno je kao prijedlog europske ekološke mreže NATURA 2000.

Osim toga Regionalni park Mura-Drava dio je jednog od najvažnijih Europskih riječnih ekosustava poplavnog područja rijeka Drave, Mure i Dunava, a time je i dio najvećeg planiranog budućeg jedinstvenog riječnog prekograničnog UNESCO rezervata biosfere u Europi koji se će se protezati kroz nekoliko država i to kroz: Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Srbiju i Mađarsku.

Riječni tokovi Mure i Drave područja izuzetnih prirodnih vrijednosti i imaju značaj na regionalnom, nacionalnom i europskom nivou i čine cjelovito područje koje se, osim unutar teritorija Republike Hrvatske, proteže kao prekogranični riječni ekološki sustav u susjednim državama te u uzvodnim i nizvodnim zemljama riječnog sljeva.

ČambinaDrava kod DrnjaŠodericaDravaMrtvicaPažut D

2011. i 2012. – Međunarodne godine šišmiša

E-mail Ispis PDF

Veliki potkovnjak – Rhinolophus ferrumequinumHrvatska je od 2000. godine jedna od 33 zemlje zemalja koje su potpisale UNEP/EUROBATS – Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša te kao zemlja s 35 vrsta šišmiša, od 52 vrste zabilježene na području koje pokriva taj sporazum, jedna je od najbogatijih država s faunom šišmiša. Svi su šišmiši u Hrvatskoj strogo zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode. U Hrvatskoj se jedna vrsta šišmiša smatra regionalno izumrlom vrstom (RE), tri su vrste ugrožene (EN), tri su rizične (VU), pet je nedovoljno poznatih vrsta (DD) i pet je potencijalno ugroženih vrsta (NT).

Šišmiši su jedini sisavci koji mogu aktivno letjeti. Na svijetu je do danas zabilježeno više od 1150 vrsta šišmiša. Mogu živjeti u špiljama, napuštenim rudnicima i kamenolomima, pukotinama stijena, dupljama drveća. Stare građevine su im također pogodne za skrovište zbog mnogih pukotina u zidovima. Mogu se skriti u potkrovljima i podrumima kuća, starim dvorcima i crkvama. Najveći broj vrsta na svjetskoj razini je ugrožen zbog gubitka i uništenja staništa, urbanizacije i time izazvanih konflikata s ljudima, zbog uznemiravanja u vrijeme zimskog sna i podizanja mladih te zbog raznih epidemija. Vrlo su važni dio svjetskih ekosustava, bitna su karika u prirodnom obnavljanju tropskih šuma, oprašivanju čitavog niza biljaka koje cvatu noću, kontroliranju brojnosti kukaca te tako predstavljaju indikator zdravlja okoliša.

Kako bi se široku javnost upozorilo na ugroženost i potrebu intenzivnije zaštite šišmiša, 2011. godina obilježavat će se kao Godina šišmiša na razini Europe, pod okriljem EUROBATS sporazuma, koji slavi svoju dvadesetu godišnjicu. U 2012.godini se kampanja proširuje na cijeli svijet pod pokroviteljstvom UN-ovog Programa za okoliš (UNEP) i Konvencije o migratornim vrstama (CMS).

Priključite se akciji inventarizacije kolonija šišmiša na tavanima i tako pridonesite njihovu očuvanju! Više saznajte na stranicama Državnog zavoda za zaštitu prirode i stranicama Ministarstva kulture.

Logo godina šišmiša

Održano Javno izlaganje Prijedloga izmjene granica i kategorije zaštite "Posebnog zoološkog rezervata Veliki Pažut"

E-mail Ispis PDF

Ministarstvo kulture je u skladu s Zakonom o zaštiti prirode ("Narodne novine" broj 70/05 i 139/08) pokrenulo postupak izmjene granica "Posebnog zoološkog rezervata Veliki Pažut" u "Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut".

Dana 8. veljače 2011. godine predstavnici Ministarstva kulture održali su Javno izlaganje Prijedloga izmjene granica i kategorije zaštite "Posebnog zoološkog rezervata Veliki Pažut" u prostorijama društvenog doma u Legradu. U ovom postupku Javnog uvida u Prijedlog izmjena granica i kategorije zaštite "Posebnog zoološkog rezervata Veliki Pažut" koji je započeo 14. siječnja u Općini Legrad omogućen je uvid u Stručnu podlogu za promjenu kategorije zaštite i izmjenu granice za "Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut". Tu stručnu podlogu izradio je Državni zavod za zaštitu prirode, a njom se predlaže promjena kategorije "Posebnog zoološkog rezervata Veliki Pažut" u "Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut". U novom prijedlogu se zaštićeno područje smanjuje za oko 300 ha. Kao razlog za promjenu granica i kategorije zaštite "Posebnog zoološkog rezervata Veliki Pažut" navode se stručni razlozi i daljnje sprečavanje šteta koje čine lovne vrste na poljoprivrednim površinama u tom zaštićenom području. Te poljoprivredne površine se novim prijedlogom isključuju iz granica novog zaštićenog područja.

Očitovanja, prijedloge i primjedbe na Prijedlog izmjene granica i kategorije zaštite mogu se upisati u knjigu primjedaba u prostorijama Općine Legrad, Trg Svetog Trojstva 52a, Legrad ili poslati provoditelju postupka Ministarstvu kulture, Runjaninova 2, Zagreb zaključno s 14. veljače 2011.- godine. Pozivaju se svi zainteresirani da dostave svoja očitovanja, prijedloge i primjedbe.

Potpisan "Ugovor o koncesijskom odobrenju za obavljanje rekreativnog ribolova u vodama unutar Značajnog krajobraza Čambina"

E-mail Ispis PDF

Dana 31. siječnja 2011. godine u prostorijama Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma podružnica Koprivnica između predstavnika Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije i Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma podružnica Koprivnica te uz prisustvo zamjenika župana Koprivničko-križevačke županije g. Darka Sobote potpisan je "Ugovor o koncesijskom odobrenju za obavljanje rekreativnog ribolova u vodama unutar Značajnog krajobraza Čambina". Koncesijsko odobrenje za korištenje voda u smislu obavljanja rekreativnog ribolova unutar područja značajnog krajobraza Čambina dano je uz suglasnost i uz uvjete zaštite prirode koje je propisalo Ministarstvo kulture. Period na koji je dano spomenuto koncesijsko odobrenje je tri godine od dana potpisivanja navedenog ugovora.

Potpisivanje ugovora

Stranica 24 od 26