ÂÂÂÂÂ Dana 29. i 30. lipnja 2017. godine u Šumskom domu Peski u Đurđevcu održan je znanstveni skup pod nazivom „Đurđevački pijesci: Geneza, stanje i perspektive”. U aktivnosti skupa bila je uključena i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, glavni organizatori skupa bili su Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije u Križevcima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo te Znanstveno vijeće za zaštitu prirode (koja se također nalaze u sastavu HAZU). Na otvorenju skupa prigodnim su se govorima okupljenima obratili akademici Franjo Tomić i Dragutin Feletar, zamjenik župana Ratimir Ljubić te voditelj Uprave Hrvatskih šuma podružnice Koprivnica Mirko Kovačev, koji su istaknuli važnost Đurđevačkoj pijesaka kao prirodnog bogatstva i posebnog geografskog-botaničkog rezervata.
Ispred Koprivničko-križevačke županije sudionike skupa pozdravio je Zamjenik Ljubić te dodao: „Okupiti ovakav broj eminentnih stručnjaka veliki je uspjeh te prije svega pohvaljujem organizatore i predsjednika Organizacijskog obora, našeg akademika Dragutina Feletara. Đurđevački pijesci, odnosno Hrvatska Sahara, imaju veliki značaj za prostor đurđevačke Podravine, Koprivničko-križevačke županije pa i cijele Hrvatske te se nadam kako će današnji Skup doprinijeti daljnjem razvoju i zaštiti tog područja.”
Kroz dvodnevna izlaganja brojni izlagači među kojima je bila i predstavnica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije Željka Kolar, izložene su slijedeće teme i to:
ÂÂÂÂÂÂÂÂÂÂÂÂÂÂ
1. Galović L., Posilović H.: Geneza i značenje eolskih naslaga Podravine
2. Bermanec V., Zebec V., Mikulčić Pavlaković S., Šoufek S., Palinkaš L. I.: Zašto ima ili nema zlata u Đurđevačkim pijescima
3. Feletar D.: Prirodna osnova kao čimbenik diferencirane naseljenosti Podravine, s posebnim osvrtom na Đurđevačke pijeske
4. Petrić H., Cik N.: Transformacija Đurđevačkih pijesaka kroz prošlost
5. Valent I., Zvijerac I.: Pješčana uzvišenja i njihova podnožja kao uvjet odabira mjesta naseljavanja od predpovijesti do kasnog srednjeg vijeka
6. Sekelj Ivančan T.: Tragovi talioničke djelatnosti na području Đurđevačkih pijesaka i okolice–arheološka perspektiva
7. Vrbek B., Pernar N., Bakšić D., Perković I: Neke pedološke značajke ekosustava Đurđevačkih pijesaka
8. Bilandžija D.,Bašić F.,Kisić I.,Mesić M.,Zgorelec Ž.,Šestak I.,Perčin A.,Bogunović I.:Agroklimatski pokazatelji kao indikator klimatskih promjena na Đurđevačkim
ÂÂÂ pijescima
9. Tikvić I., Ugarković D.: Ekološka obilježja i usluge šumskih ekosustava Đurđevačkih pijesaka
10. Kisić I., Bašić F., Bilandžija D., Kvaternjak I., Špoljar A., Kolar Ž.: Utjecaj vegetacije na mehanički sastav i sadržaj tvari tala Đurđevačkih pijesaka
11. Nemčić Jurec N:Sadržaj teških metala i nitrata u podzemnoj vodi šireg područja Đurđevačkih pijesaka
12. Srečec S., Erhatić R.: Geobotaničke, fitocenološke, ekološke i morfološke značajke biljnih vrsta vegetacijskog pokrova Đurđevačkih pijesaka
13. Samardžić M., Šimek D.: Flora Đurđevačkih pijesaka
14. Ređep T., Šegota V., Šoštarić R.: Flora Botaničko-geografskog rezervata Đurđevački pijesci
15. Matočec N., Kušan I., Baković N.: Gljive i protisti na Đurđevačkim pijescima
16. Ozimec R., Drakšić M., Skejo J., Božić B., Baković N., Baričević L., Kučinić M.: Fauna beskralježnjaka Đurđevačkih pijesaka
17. Anić I., Matić S.: Šumskouzgojne značajke Đurđevačkih pijesaka
18. Štorga D., List Đ., Arač K.: Šume na Đurđevačkim pijescima
19. Bašić F., Kisić I., Mesić M., Zgorelec Ž., Perčin A., Šestak I., Bilandžija D., Bogunović I.: Posebnosti sustava gospodaranja na tlima srednje Podravine
20. Turšić I., Bašić F., Kisić I.: Važnost plodoreda u proizvodnji duhana u Podravini
21. MatotanZ.:Potencijali za uzgoj povrća u agroekološkim uvjetima šireg područja Đurđevačkih pijesaka
22. Feletar P., Kos G.: Turistička i prometna valorizacija Đurđevačkih pijesaka
23. Kušen E., Carić H., Ozimec R.: Zaštićeni dijelovi prirode Podravine kao jedinstven sustav turističkih atrakcija i osnova razvoja zelenog turizma
24. Ozimec R., Matočec N., Kolar Ž.: Upravljanje zaštićenim područjima podravskih pijesaka
25. Matica M.: Đurđevački pijesci u prostornim planovima
ÂÂÂÂÂÂÂÂÂÂÂÂÂÂ
Također, u okviru skupa upriličen je obilazak đurđevačkog Starog grada, te Đurđevačkih pijeska.
Nakon skupa i održanih izlaganja donijeti su i određeni brojni zaključci a sve u cilju odgovora na pitanja kako još više unaprijediti, sačuvati, zaštititi i održivo koristiti jedinstveno i vrijedno područje Đurđevačkih pijesaka također je zaključeno da će svi predstavljeni radovi bit objavljeni i priznati po standardima Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj u skupini a3.
