U sjedištu UNESCO-a u Parizu, na sjednici Međunarodnog koordinacijskog Vijeća Programa zaštite i znanstvenog istraživanja u službi čovjeka pod nazivom “Čovjek i biosfera (Man and Biosphere, MaB)” UNESCO je dana 11. srpnja 2012. godine proglasio prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između Republike Hrvatske i Republike Mađarske.
Uz Velebit koji je 1977. godine proglašen prekograničnim rezervatom biosfere novo proglašeni prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav drugi je rezervat biosfere u Republici Hrvatskoj. Zauzima površinu od 395.860,70 ha, a proteže se kroz šest sjevernih Hrvatskih županija i to: Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku, Osječko-baranjsku i Vukovarsku županiju.
Proglašenje prekograničnog rezervata biosfere predstavlja veliki izazov, ali donosi i ekonomski potencijal usklađen sa socio-kulturnim i ekološki održivim razvojem.
Veliku biološku i krajobraznu vrijednost novoproglašenog bisfernog rezervata u području rijeka Mure, Drave i Dunava obilježava veliko bogatstvo i raznolikost vodenih i vlažnih staništa koja spadaju medu najugroženija u Europi, a zaštićena su i na nacionalnoj razini. To su poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, te sprudovi i strme odronjene obale. Također u tom području nalazimo izuzetno bogatstvo ornito i ihtio faune te mnogobrojne druge biljne i životinjske vrste koje su rijetke i ugrožene na nacionalnom i europskom nivou. Osim toga to zaštićeno područje vrijedno je i zbog bogate kulturno tradicijske baština, kao i specifičnog načina života ljudi u njemu.
Preduvjet za nominaciju i proglašenje rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav u Hrvatskoj je bila zaštita i proglašenje Regionalnog parka Mura-Drava, Parka prirode Kopački rit, te ekološka mreža Republike Hrvatske.
Rezervati biosfere su područja kopnenih i morskih ekoloških sustava koja promoviraju rješenja usklađena s ciljevima očuvanja biološke raznolikosti i održivim razvojem. Međunarodno su priznati oblik zaštite i nominirani su od nacionalnih vlada te ostaju pod suverenom nadležnošću država u kojima se nalaze. Svi rezervati biosfere čine Svjetsku mrežu rezervata biosfere, unutar koje se potiče razmjena informacija i iskustava. Svaki rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje se međusobno nadopunjuju, a to su: zaštitna funkcija, razvojna funkcija i logistička funkcija koje promoviraju skladan suživot čovjeka i prirode, očuvanje iznimnih prirodnih vrijednosti te biološke i krajobrazne raznolikosti, daju podršku istraživanju, monitoringu i razmjeni podataka vezanih uz zaštitu prirode i pronalaze rješenja za usklađivanje očuvanja bioraznolikosti i socio-ekonomskog razvoja.
Uspostava bilateralnog prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske nastavak je uspješne suradnje ove dvije zemlje, koje su predvodnice u velikom projektu s ciljem uspostave prekograničnog rezervata biosfere koji bi uključio još tri države (Austriju, Sloveniju i Srbiju), te na taj način cjelovito obuhvatio riječni ekosustav Mura-Drava-Dunav i predstavljao prvo zajedničko zaštićeno područje pet država Europe.
