Search
Close this search box.

Strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj „Dabar“ prezentiran u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj u 2024. godini, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije je u izlog Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica postavila plakat na kojem je putem fotografija, slikovnog i tekstualnog sadržaja prezentirala jednu vrlo interesantnu životinju dabra. U svijetu postoje dvije vrste dabra i to: sjevernoamerički dabar (Castor canadensis) i europski dabar (Castor fiber L.). U Republici Hrvatskoj živi i obitava samo europski dabar koji je u 2. polovici 19. stoljeća u potpunosti nestao s područja Republike Hrvatske, te je iz toga razloga sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“ broj 144/13,73/16) u Republici Hrvatskoj proglašen kao strogo zaštićena životinjska vrsta. Kako bi se on ponovo nastanio na područje Republike Hrvatske od strane Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenut je projekt „Dabar u Hrvatskoj“. U okviru tog projekta između 1996. i 1998. godine iz Bavarske je na područje Republike Hrvatske ponovo uneseno/reintroducirano 85 jedinki dabra. Jedno od tih područja gdje je dabar ponovo unesen je i prostor Koprivničko-križevačke županije i to rukavac rijeke Drave u blizini mjesta Legrad na kojem je 1997. godine uneseno 29 jedinki dabra. Dabar se je dobro udomaćio i prilagodio okolišu na koji je unesen. Prema dosadašnjim saznanjima njegov broj u odnosu na puštene jedinke, više je nego udvostručen, te se proširio teritorijem cijele Koprivničko-križevačke županije, a i graničnim područjem s Republikom Mađarskom. Osim što je dabar strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj, također on je na području Koprivničko-križevačke županije i ciljna vrsta ekološke mreže Natura 2000 područja HR2000364 Mura i HR5000014 Gornji tok Drave.
Sadržajem na plakatu može se saznati i kako je dabar najveći glodavac sjeverne zemljine polutke koji nastanjuje vodene površine i obale. Može biti duljine i do 1 metar, te težiti i do 30 kg. Tijelo mu je cijelo prekriveno dlakom, osim repa koji je ljuskav, a koji mu služi kao kormilo kojim se kreće po vodi. Dabar je vrsta sa najcjenjenijim krznom koje može imati do 23 000 dlačica/cm2. Iako ima 20 zubi, najizraženiji su mu sjekutići (glodnjaci) koji su iznimno veliki, s prednje strane prekriveni narančastom caklinom, te mu tijekom života neprestano rastu. Dabra se često naziva i najvećim arhitektom u prirodi jer vrlo vješto gradi svoje nastambe i brane u prirodi.
Osim njegovih karakteristika, također može se saznati i kako prepoznati dabra i njegovu prisutnost u prirodi, te koji su njegovi pozitivni, a koji negativni učinci na prirodu i okoliš na kojem je on prisutan.

Facebook
Twitter
LinkedIn