Search
Close this search box.

Spomenik prirode
Skupina stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Ždali

  • Naziv zaštićenog područja:
  • Spomenik prirode Skupina stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koja se nalaze u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš na katastarskoj čestici broj 2219 k.o. Ždala
  • Kategorija zaštite:
  • spomenik prirode
  • Podkategorija zaštite:
  • rijetki primjerak drveća – skupina
  • Datum proglašenja:
  • 18.10.1998.
  • Tijelo koje je donijelo akt o proglašenju:
  • Županijska skupština Koprivničko-križevačke županije
  • Akt o proglašenju:
  • Odluka o proglašenju sedam stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koji se nalaze u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš na katastarskoj čestici broj 2219 k.o. Ždala, zaštićenim dijelom prirode u kategoriji spomenik prirode KLASA: 351-04/98-01/03, URBROJ: 2137-14-98-2 od 9.10.1998. („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke“ županije 9/98) i Odluka o izmjenama Odluke o proglašenju sedam stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koja se nalaze u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš na katastarskoj čestici broj 2219 k.o. Ždala, zaštićenim dijelom prirode u kategoriji spomenik prirode KLASA: 351-04/98-01/04, URBROJ: 2137-23-02-24 od 12.7.2002. („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke“ županije 6/02)
  • Broj službenog glasila:
  • „Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“ broj 9/98 i 6/02
  • Površina iz akta o proglašenju:
  • 0,1 ha
  • Broj registra u Upisniku zaštićenih područja:
  • 409

O području:

Repaški hrastovi nadaleko su poznati. Međutim, najstarijim primjercima hrasta u Podravini smatraju se dva stabla hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koja se nalaze u mjestu Ždala, a rastu u malom parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš. Starost im se procjenjuje na oko 380 godina. Njihova starost, izuzetna ljepota, estetski izgled, te znanstvena i povijesna vrijednost činili su dovoljan broj razloga da se ta stabla zaštite na temelju Zakona o zaštiti prirode u kategoriji Spomenik prirode.

U listopadu 1998. godine, Županijska skupština Koprivničko-križevačke županije donijela je Odluku o zaštiti tog vrijednog Spomenika prirode na svom području. Time je odano i priznanje nosiocima gospodarenja tog područja-Hrvatskim šumama, zahvaljujući kojima su stabla i lokalitet malog parka u kojem se nalaze stari hrastovi dotad i očuvani.

Visina hrastova kreće se u rasponu od 24 do 28 metara. Prsni opseg im iznosi oko 4,5 metra. Neka stabla su dijelom oštećena, a svako od njih je mali cenobij s velikim brojem okupljenih vrsta mahovina, gljiva, kukaca, paučnjaka i ptica.

Od gljiva na njima nalazimo hrastov žbunac (Grifola umbellata Pilat), hrastovu sjajnicu (Ganoderma lucidum Karst.), vukovo meso (Fistulina hepatica Hudson) i druge. Prisutni su ksilofagni i entomofagni kukci, a među njima najznačajnije su rijetke vrste osa najeznica i samo tu poznata stjenica s neobično izraženom kriptičnom obojenošću svoje ličinke. Bez obzira što na svim stablima ima imele i suhih grana ona su još uvijek dobre vitalnosti.

Propisane su i Mjere zaštite kojima se regulira čuvanje, održavanje i korištenje tog Spomenika prirode, a cilj im je osiguranje uvjeta kojima se omogućuje što manje remećenje i odvijanje prirodnih procesa na tim prelijepim starim hrastovima koji imaju izuzetnu estetsku, obrazovnu i kulturno povijesnu, a time i raritetnu vrijednost u Podravini, a i šire.

Odluka o proglašenju sedam stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) smještenih u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš na katastarskoj čestici broj 2219 k.o. Ždala, zaštićenim dijelom prirode u kategoriji spomenik prirode („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije broj 9/98) i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o proglašenju sedam stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) smještenih u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš na katastarskoj čestici broj 2219 k.o. Ždala, zaštićenim dijelom prirode u kategoriji spomenik prirode („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“ broj 6/02). Za zaštićeno područje propisan je Pravilnik o mjerama zaštite za spomenik prirode: sedam stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koji se nalaze u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš na katastarskoj čestici broj 2219 k.o. Ždala („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“ broj 12/98 i 9/02.).

Isto tako, područje je dio ekološke mreže Natura 2000 područja pod nazivom „Gornji tok Drave“ identifikacijskog broja „HR5000014“ koji su važni za očuvanje područja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), ali i područje „Gornji tok Drave“ identifikacijskog broja „HR1000014“ kao područja očuvanja značajno za ptice (POP).

Ovo zaštićeno područje je i sastavni dio Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.dv

  • Odluka o proglašenju sedam stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koji se nalaze u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš na katastarskoj čestici br. 2219 k.o. Ždala, zaštićenim dijelom prirode u kategoriji spomenik prirode („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke“ županije broj 9/98 i 6/02)
  • Pravilnik o mjerama zaštite spomenika prirode: sedam stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koji se nalaze u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš na katastarskoj čestici br. 2219 k.o. Ždala („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke“ županije broj 12/98 i 9/02)
  • Plan upravljanja Regionalni parkom Mura-Drava i pridruženim zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže

Karta - Spomenik prirode Skupina stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koja se nalazi u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš na katastarskoj čestici broj 2219 k.o. Ždala

Galerija - Spomenik prirode Skupina stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koja se nalazi u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš na katastarskoj čestici broj 2219 k.o. Ždala

Facebook
Twitter
LinkedIn