Područje oko Male i Velike Čambine, ukupne površine od cca 50 ha proglašeno je na temelju Zakona o zaštiti prirode 1999. godine „Značajnim krajobrazom Čambina‟.
Smješteno je u najistočnijem dijelu Koprivničko-Đurđevačkog prekodravlja u blizini mjesta Ždala. Nalazi se u kutu što ga zatvara državna granica s Republikom Mađarskom i lijeva obala rijeke Drave.
Manjim, ravnim sjevreroistočnim dijelom zadire u Republiku Mađarsku.
To je barski ekosustav potkovastog oblika koji se razvio iz bivšeg dravskog meandra a krajevi potkove su mu okrenuti prema lijevoj obali rijeke Drave.
Čine ga Mala i Velika Čambina koje s okolnim prostorom sadržavaju niz prirodnih, hidrobioloških, ekoloških i estetskih vrijednosti mikrostaništa i lokaliteta krajolika tipičnog za kontinentalno peripanonsko područje.
Mala i Velika Čambina međusobno su spojene kanalom, a opskrbljuju se vodom potokom Ždalica koji pritječe s Mađarske strane na sjeveru. Povremeno dobivaju vodu i preko komunikacijskog kanala koji je prirodna veza s starim koritom rijeke Drave i opskrbljuje Čambinu s povratnim vodama rijeke Drave kod njenog visokog vodostaja. Kanali predstavljaju i migracijske putove za određen broj životinjskih vrsta.
Sav teren ovog barskog ekosustava je blago nagnut od zapada prema istoku, tako da su dijelovi Male Čambine plići, zamuljeniji, a samim tim i obrasliji vodenom vegetacijom. Istočni dio bare tzv. Velika Čambina dublje je područje s šljunkovitim dnom i pripadajućim biotopskim karakteristikama.
Čitavo područje karakterizira bogatstvo močvarnih vrsta hrvatske flore.
Posebno se ističe vegetacija trščaka, rogozišta, šikara, te nizinskih šuma bijele vrbe, topole, johe.
Rubni, priobalni pojas obrastao je bujnom šumskom, grmolikom, te niskom vegetacijom.
Posebno je zastupljen obalni šaš (Carex riparia), vodeni orašac (Trapa natans), voščika (Ceratopylum demersum), velika vodena leća (Spirodela polyrhiza), mala vodena leća (Lemna minor) i dr.
Šumsku vegetaciju čini zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris), a uz rubove močvarnog područja i bijela vrba (Salix alba).
Vodeni stupac je skoro u cijelosti obrašten vegetacijom submerznih makrofita, a na površini dominira flotalna vegetacija zajednice: bijeli lopoč i žuti lokvanj.
Tu živi i nekoliko rijetkih ili prorijeđenih biljnih vrsta u Hrvatskoj. Među njima se posebno ističe populacija vodenog oraha, mesožderne biljke mješinke, vodenog žabnjaka.
Od kralježnjaka područje Značajnog krajobraza Čambina cijele godine obiluje raznim ptičjim vrstama.Najzastupljenije ptice su ptice močvarice i to: siva čaplja (Ardea cinerea), čaplja danguba (Ardea purpurea), crna roda (Ciconia nigra), crvenokljuni labud (Cygnus olor), divlja patka (Anas platyrhynchos), veliki trstenjak (Acrocephalus melanopogon), čubasti gnjurac (Podiceps cristatus) i druge.
Od životinja tu nalazimo beskralježnjake: rakušce (Niphargus sp.), riječnog raka (Astacus fluviatilis), od vodozemaca: zelenu žabu (Rana esculenta), a od značajnih gmazova barsku kornjaču (Emys orbicularis).
Ihtiološki značaj bare Čambina također je velik. Tu se mrijesti i obitava patuljasti som, smuđ, štuka, šaran, linjak.
Sva ta raznolikost flore i faune u tom vodenom ekosustavu potkovastog oblika i njegovoj nižoj okolici daju tom području niz raznolikosti mikrostaništa i lokaliteta, tipičnih za kontinentalno, peripanonsko područje, te ga čine oazom sačuvane prirode Podravine i privlačnim mjestom za posjetitelje i istraživače.
Međutim, da bi se sačuvala ta prirodna hidrobiološka, ekološka i estetska svojstva „Značajnog krajobraza Čambina‟ sve to zahtjeva discipliniran i obazriv odnos čovjeka prema tom biseru Podravine.
Odluka o proglašenju „Zaštićenog krajolika Čambina" („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije" broj 7/99) i Odluka o izmjeni Odluke o proglašenju „Zaštićenog krajolika Čambina" („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije" broj 1/00)
Za zaštićeno područje propisane su Mjere zaštite za „Zaštićeni krajolik Čambina‟ („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije‟ broj 7/00 i 5/03.)
