Morfološki i pejzažno najizdvojeniji dio Kalnika koji se nalazi iznad izohipse od 410 metara zaštićen je 1985. godine prema Zakonu o zaštiti prirode kao „Posebni botanički rezervat Mali Kalnik‟.
On se nalazi unutar veće, također zaštićene cjeline -Značajnog krajobraza Kalnika i zauzima površinu od 5,35 hektara..
U njemu se posebno ističe slikoviti, istureni, vršni stjenoviti greben Pusta Barbara.
Specifičnost reljefa, sastav tla, klime, ekspozicije i hidroloških odnosa dala je i botaničku specifičnost tom lokalitetu. Tako na području „Posebnog botaničkog rezervata Mali Kalnik‟ uočavamo prisutnost nekih mediteranskih, ilirskih, alpskih i pontskih biljaka.
Posebno su značajne biljne vrste: alpski jaglac (Primula auricula), grozdasta kamenika (Saxifraga aizoon), ljiljan zlatan (Lilium mortagon), suručica (Spirea chamaedrifolia), rašeljka (Prunus mahaleb), kalnički karanfil (Dianthus plumarius), mahovinasta merinka (Moehringia muscosa) i druge zanimljive i vrijedne vrste.
Neke od njih kao npr. alpski jaglac i ljiljan zlatan spadaju u zaštićene biljne vrste prema Zakonu o zaštiti prirode.
Određen broj alpskih vrsta ima također reliktni značaj, te je zastupljen kod nas samo još na nekoliko izoliranih lokaliteta.
Šumske zajednice na području Malog Kalnika također su raznolike. Tu se listopadne šume izmjenjuju s fragmentalno zastupljenim crnogoričnim sastojinama.
Botaničke vrijednosti Malog Kalnika nadopunjuju i ostaci ruševine srednjovjekovno utvrđenog Starog grada Mali Kalnik, koje su smještene na najvišem grebenu razderane, teško pristupačne klisure i zaštićene kao Spomenik kulture.
Sve to području Malog Kalnika daje prirodnu, kulturno-povijesnu i znatnu turističku vrijednost, te njegov specifičan pejzaž predstavlja primamljivo mjesto za posjetioce i istraživače.
