Dio pijesaka koji se nalazi istočno od grada Đurđevaca proglašen je 1963. godine posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivim i jedinstvenim staništem u Hrvatskoj.
Rezervat zauzima površinu od ukupno 19,5 ha. Obuhvaća odjel 11a i dio je gospodarske jedinice Đurđevačke nizinske šume kojom gospodare Hrvatske šume, Šumarija Đurđevac.
Predstavlja jedan od posljednjih ostataka nekad prostranog 12 km dugog pojasa Podravskih pijesaka s kojeg je vjetar raznosio sitne čestice pijeska po podravskoj ravnici i zasipao okolne usjeve i „sve živo‟.
Taj pokretni sivo-žućkasti pijesak odredio je i reljef tog posebnog rezervata koji je valovit. Karakterizira ga izmjena pješčanih humaka i udubljenja u visini 4-6 m.
Specifičnost reljefa također se odražava i na specifičnost vegetacije.
Na području Posebnog geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački pijesci združuju se biljke istočno- europskog i zapadno-europskog podrijetla s endemičnim biljkama Panonske kotline.
Uz travu gladicu (Corynephorus canescnes) i vlasulju bradicu ili rukavičastu vlasulju (Festuca vaginatae) na području rezervata nalazimo i majčinu dušicu pješčarku (Thymus serpyllum), trputac vuzliku (Plantago indica), poljski pelin (Artrenisia campestris ), trobridi lanolist (Linaria genistifolia) i dr.
Osebujnost staništa i vegetacije također uvjetuje i specifičnost i prisutnost velikog broja životinjskih vrsta.
Međutim, djelovanjem što čovjeka, što prirodne sukcesije današnja slika Posebnog geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački pijesci umnogome se razlikuje od one iz vremena kad je on zaštićen.
Da bi se smirili i učvrstili pijesci tu je davno zasađen grm zečjak ili lakotnik (Cytisus scoparius).
Rezultat toga je da su ti pijesci postali nepokretni, međutim širenjem zečjaka, bagrema, kupine i drugih nepješčarskih vrsta pješčarska vegetacija ubrzano se potiskuje i polako nestaje.
Svrha zaštite tog posebnog rezervata je očuvanje preostalog dijela pješčanih naslaga kao specifičnog reljefa i staništa važnog za opstanak osebujne vegetacije pijesaka endemične biljne zajednice trave sivkaste gladice i vlasulje bradice, uz koju je vezan veliki broj biljnih i životinjskih vrsta, od kojih se neke ne mogu naći nigdje drugdje u Hrvatskoj.
Za zaštićeno područje propisane su Mjere zaštite za „Posebni (geografsko-botanički) rezervat Đurđevački pijesci‟ („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije‟ broj 10/99.)
