Šumski predio Crni jarki nalazi se u okviru šumsko gospodarske jedinice „Đurđevačke nizinske šume‟. Smješten je istočno od mjesta Kalinovac, a južno od ceste Kalinovac-Ferdinandovac, odnosno kanala Čivičevac.
Zbog crne johe koja se u tom području nalazi u optimalnom razvitku, te se po svom uzrastu, godišnjem prirastu i ljepoti ubraja među najkvalitetnije u Europi kao i reliktnog karaktera pripadajuće biljne zajednice to je područje stavljeno pod posebnu zaštitu kao Posebni rezervat šumske vegetacije „Crni jarki‟.
Prvi puta upisano je u Registar zaštićenih dijelova prirode 1965. godine u površini od 132,71 ha, da bi 1978. godine ta zaštita bila ukinuta.
Međutim, 1992. godine na inicijativu Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskih šuma Uprave šuma Koprivnica ponovno je zaštićen dio Crnih jaraka i to odjeli 93 a, 92 c, 99 a i dio odjela 100 a u ukupnoj površini od 72,23 ha.
Razina podzemnih voda koja je tu vrlo visoka ima presudan značaj za održavanje biljnih zajednica u tom šumskom predjelu.
Tako zaštićeno područje Crnih jaraka, na najvlažnijim mjestima izgrađuje zajednica crne johe s dugoklasnim šašem (Cariceto elongatae-Alnetum europaeum). Sloj drveća čini crna joha (Alnus glutinosa), a rijeđe se nalazi poljski jasen (Fraxinus excelsior), hrast lužnjak (Quercus robur) i brijest (Ulnus campestris). Od grmova su prisutni: krkavina, udikovina i sremza, a u prizemnom sloju dominiraju biljke močvarnih šuma kao npr. vučja noga, paskavica, hmelj, dugoklasi šaš i druge, dok je na nešto višim položajima razvijena zajednica crne johe i poljskog jasena sa sremzom (Pruno-Fraxinetum).
Te spomenute biljne zajednice održale su se samo na rijetkim najnižim staništima Europe stoga one u Crnim jarcima s crnom johom koja je tu u optimalnom razvitku imaju reliktni karakter.
Osim toga u okviru zaštićenog područja nalazi se i trajna ekološka ploha, uspostavljena još 1980. godine od strane Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog ekološkog društva, kao dio međunarodnog projekta „Čovjek i biosfera‟ (MAB), sa svrhom multidisciplinarnih istraživanja promjena u ekosustavu crne johe, jedinstvenom u Evropi.
Ta ploha se prepušta spontanom razvoju i tretira kao sekundarna prašuma u kojoj nikakvi čovjekovi zahvati osim multidisciplinarnih istraživanja nisu dopušteni.
Ostalim dijelom rezervata gospodari se prema posebnom programu gospodarenja a sve u cilju dugoročnog sačuvanja ovog raritetnog i vrijednog ekosustava crne johe i sprečavanja izvođenja svih radnji koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih je to područje i proglašeno posebnim rezervatom.
