Svake godine 28. svibnja obilježava se Svjetski dan leptira, posvećen jednim od najljepših i najvažnijih kukaca u prirodi. Cilj obilježavanja ovoga dana je podizanje svijesti javnosti o važnosti leptira za očuvanje prirode, bioraznolikosti i zdravih ekosustava.
Leptiri pripadaju skupini kukaca koja se naziva ljuskokrilci. Dijele se na danje i noćne leptire. Tijelo im je prekriveno sitnim ljuskicama koje njihovim krilima daju različite boje i uzorke. Upravo zahvaljujući tim bojama leptiri se mogu skrivati od neprijatelja, upozoravati na opasnost ili privlačiti partnere tijekom razmnožavanja.
Leptiri nisu samo simbol ljepote i preobrazbe, već imaju i vrlo važnu ulogu u prirodi. Kao i pčele, mnoge vrste leptira sudjeluju u oprašivanju biljaka prenoseći pelud s cvijeta na cvijet tijekom hranjenja nektarom, te na taj način pomažu u razmnožavanju biljaka i održavanju prirodne ravnoteže. Smatraju se jednim od važnih pokazatelja čistog i zdravog okoliša. Njihova prisutnost, brojnost i raznolikost govore mnogo o očuvanosti staništa, kao i o potrebi za poduzimanje mjera za njegovo očuvanje. Također leptiri imaju važnu ulogu u hranidbenom lancu. Njima se hrane mnogi grabežljivci npr. ptice, pauci, šišmiši, muhe, ose, mravi, te brojni drugi sisavci, gmazovi i vodozemci.
Životni ciklus leptira posebno je zanimljiv jer prolaze kroz potpunu preobrazbu, metamorfozu. Razvoj započinje jajetom iz kojeg nastaje gusjenica. Nakon razdoblja hranjenja gusjenica se pretvara u kukuljicu, iz koje kasnije izlazi odrasli leptir. Iako žive vrlo kratko, neki čak samo jedan dan, svojim šarenim bojama u prirodi, uvelike uveseljavaju sve oko sebe.
Nažalost, mnoge vrste leptira danas su ugrožene zbog nestanka prirodnih staništa, prekomjerne uporabe pesticida, klimatskih promjena i onečišćenja okoliša.
U Hrvatskoj živi velik broj danjih i noćnih leptira zahvaljujući raznolikim staništima livadama, šumama, planinama i močvarama. Na području Koprivničko-križevačke županije u blizini mjesta Đelekovec lociran je spomenik prirode Mali zoološki lokalitet livade u Zovju, koji je proglašen zaštićen područjem zbog prisutnosti dvije vrste leptira livadnih plavaca i to zagasitog i velikog livadnog plavca. Također to područje je i sastavni dio područja ekološke mreže Republike Hrvatske Natura 2000 područja HR2000672 Zovje, te je sastavni dio proglašenog od strane UNESCO-a Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Tim zaštićenim i Natura 2000 područjem upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije koja svake godine u okviru provođenja odrednica mjera zaštite koje su propisane za to zaštićeno područje, provodi aktivnosti ručne košnje, kako bi očuvala to stanište i formirane mravinjake važne za opstanak tih dvaju rijetkih i ugroženih leptira velikog i zagasitog livadnog plavca.
