JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM DIJELOVIMA PRIRODE
NA PODRUČJU KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Vi ste ovdje: Naslovnica » Aktivnosti
Srijeda, 22 Stu 2017

Učenje o prirodi našeg kraja i njenom očuvanju

E-mail Ispis PDF

     Suradnjom Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije s Osnovnom školom „Braća Radić" iz Koprivnice u repaškim šumama, na području Značajnog krajobraza Čambina i Posebnom geografsko-botaničkom rezervatu Đurđevački pijesci sa trideset petero učenika provedene su brojne aktivnosti s ciljem učenja i produbljivanja znanja o zaštićenoj prirodi našeg kraja, njenim posebno vrijednim dijelovima i njihovom očuvanju. Napomenuto je da su svi ti zaštićeni dijelovi prirode i dijelovi Ekološke mreže Republike Hrvatske odnosno NATURA 2000 područja, te su važni zbog svoje bioraznolikosti ne samo za Hrvatsku nego i Europu.

Djelatnice Javne ustanove Željka Kolar i Marta Lenac na svakom od navedenih lokaliteta stručnom prezentacijom predstavile su njihove prirodne jedinstvenosti i vrijednosti važne za zaštitu. Ukazale su na činjenicu da su repaške šume poznate po hrastu lužnjaku. Obiđen je i spomenik prirode skupina zaštićenih hrastova lužnjaka u parku šumarije Repaš gdje su nam domaćini bili predstavnici Hrvatskih šuma. Njihova djelatnica dipl. ing. šumarstva Mirjana Molvarec ukazala je na činjenicu da su to vjerojatno najstarija stabla hrasta lužnjaka u Hrvatskoj i stara su preko 300 godina. Od nje smo saznali i nekoliko legendi koje se vežu uz Repaš i povijesti ovog kraja.

Na jezeru Čambina održane su znanstvene i umjetničke radionice. Osim kukaca, istraživane su i vrste drveća koje ovdje rastu. Učenici su poučeni kako pojedine vrste drveća prepoznati, uzimali su otiske kore drveća koji će se kasnije koristiti za edukaciju drugih učenika, mjerili su obujam pojedinih vrsta drveća, učili o simbolizmu hrasta kroz ljudsku povijest, a ispričani su im neki od staroslavenskih mitova koji govore o tome kako su u davna vremena ljudi objašnjavali pojave u prirodi.

Na Đurđevačkim pijescima učenici i njihovi nastavnici ne samo da su čuli o prirodnim vrijednostima „Hrvatske Sahare" i tog područja kojeg su ljudi prozvali „Krvavim pijescima", već su sve njene posebnosti i osjetili hodanjem bosim nogama po vrelom pijesku, mirisom pelina i majčine dušice, šuškanjem i utrkom brojnih kukaca i guštera, pjevom fazana, lelujanju biljaka pješčarki na vjetru i prekrasnim pogledom s vidikovca koji je smješten u središnjem dijelu te u Hrvatskoj po mnogočemu jedinstvene i jedine „Hrvatske Sahare".

0102030405060708091011121314

Započeo projekt „Monitoring zaštićenih vrsta strizibuba na području Koprivničko-križevačke županije“

E-mail Ispis PDF

       S obzirom da područje Koprivničko-križevačke županije karakterizira bioraznolikost šumskih ekosustava, a pokazatelji bioraznolikosti naših šuma su prije svega zaštićene vrste koje su u većini zemalja Europske Unije rijetke te se nalaze na popisu Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore u našoj županiji provoditi će se projekt pod nazivom „Monitoring zaštićenih vrsta strizibuba na području Koprivničko-križevačke županije".

Taj projekt provodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije u suradnji s Hrvatskim šumarskim institutom Centrom za urbane i privatne šume Varaždin. Predviđeno je istraživanje i praćenje pojave i brojnosti saproksilnih kornjaša i to 4 vrste strizibuba: običnog jelenka (Lucanus cervus), velike hrastove strizibube (Cerambyx cerdo), mrke strizibube (Morimus funereus) i alpske strizibube (Rosalia alpina).

Projekt će se provoditi na dva lokaliteta u sklopu zaštićenih dijelova prirode na području Koprivničko-križevačke županije, a to su Posebni botanički rezervat šumske vegetacije Dugačko brdo i Regionalni park Mura-Drava na području šume Repaš (oko Spomenika prirode skupine stabala hrasta lužnjaka smještenih u parku koji okružuje zgradu Šumarije Repaš).

Cilj projekta je utvrditi prisutnost i brojnost istraživanih vrsta, te edukacija obrazovnih institucija i školske djece o ulozi tih vrsta u šumskim ekosustavima.

Pratiti će se pojava odraslih oblika kukaca, a koristiti će se isključivo neinvazivne metode dnevnih transekata i klopki (na trupcima i stablima) u sklopu kojih će se pronađene jedinke nakon fotografiranja ispuštati u prirodno stanište odmah na terenu.

Edukacija obrazovnih institucija i školske djece planira se kroz sudjelovanje u terenskim aktivnostima te održavanjem predavanja po završetku terenskih poslova i obrade podataka.

Terenski dio provedbe projekta Javna ustanova započela je suradnjom i posjetom grupe učenika Osnovne škole Đuro Ester iz Koprivnice i njihovog nastavnika profesora Miroslava Kaniseka lokalitetu Posebnog botaničkog rezervata šumske vegetacije Dugačko brdo, te trideset petero učenika Osnovne škole „Braća Radić" iz Koprivnice na lokalitetu Regionalnog parka Mura-Drava na području šume Repaš i Značajnog krajobraza Čambina, te oko Spomenika prirode skupine stabala hrasta lužnjaka smještenih u parku koji okružuje zgradu Šumarije Repaš. U okviru terenskog obilaska tih lokaliteta voditelj projekta mr.sc. Miljenko Županić, dipl.ing.šum. iz Hrvatskog šumarskog instituta, Centra za urbane i privatne šume Varaždin, pokazao je učenicima kako se izrađuju i postavljaju klopke za kukce, kako se traže kukci i koje se metode koriste za ispitivanje broja vrste kukaca koji žive na nekom području.

Navedenim aktivnostima započelo je provođenje projekta „Monitoring zaštićenih vrsta strizibuba na području Koprivničko-križevačke županije", a intenzivno praćenje će se odvijati tijekom lipnja i srpnja jer se prema litreraturnim navodima u to vrijeme događa najveća aktivnost odraslih oblika istraživanih vrsta. Predviđen završetak projekta je 31. prosinac 2015. godine.

01020306050708091112131415

Prigodnim aktivnostima obilježen Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i Međunarodnog dana biološke raznolikosti

E-mail Ispis PDF

        Prigodnim aktivnostima čiji je cilj bio naglasiti važnost očuvane prirode Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode obilježila je 22. svibanj, koji je Sabor Republike Hrvatske 2003. godine proglasio Danom zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, a koji je ujedno i Međunarodni dan biološke raznolikosti.

U izlogu knjižnice i čitaonice Fran Galović u Koprivnici postavljeni su edukativno informativni plakati kojima su prezentirane prirodne vrijednosti Posebnog geogrfsko-botaničkog rezervata Đurđevački pijesci i koje su informirale o tom vrijednom pješčanom staništu. S obzirom na činjenicu da je 2015. godinu UN proglasio Međunarodnom godinom zaštite tla naglasak je dan na biljke čiji opstanak ovisi o vrlo specifičnoj vrsti tla odnosno golom pijesku. Također područje posebnog rezervata je iz godine u godinu sve više posjećivano od strane brojnih škola ne samo s područja naše županije već i cijele Hrvatske, a sve više stranaca i slučajnih putnika namjernika dolazi na njegovo područje te se ovim putem željela još više naglasiti njegova vrijednost, ali i skrenuti pozornost i utjecati na svijest važnosti njegove zaštite i očuvanja.

Osim toga organizirane su brojne odgojno-obrazovne, stručne aktivnosti s ciljem poicanja i promicanja zaštite prirode. Stručnom prezentacijom o zaštićenim područjima Posebnog geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački pijesci i Regionalnog parka Mura-Drava na samom terenu u sklopu terenskih nastava za brojne učenike osnovnih škola s područja Koprivničko-križevačke i drugih županija poseban naglasak je dan na temeljne vrijednosti pojedinog zaštićenog područja. Kako je Republika Hrvatska po prirodnoj bioraznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja nastojalo se potaknuti učenike da neposrednim učenjem otkriju i upoznaju ne samo prirodnu već i kulturnu baštinu koja prati zaštićena područja kao i važnost očuvanja bioraznolikosti.

Ovogodišnjim aktivnostima i obilježavanjem Dana zaštite prirode i Međunarodnog dana biološke raznolikosti nastojalo se pridonijeti očuvanju bioraznolikosti, održivom korištenju njenih komponenti te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja prirodnih i genetskih izvora u skladu i s ciljem koji proizlazi i iz Konvencije o biološkoj raznolikosti kao jednom od najvažnijih međunarodnih propisa u području zaštite prirode. Što širim masama nastojalo se ukazati da je biološka raznolikost neophodna za održivi razvoj i ljudsku dobrobit, a zaustavljanje gubitka bioraznolikosti i degradacije eko sustava (ukoliko je to moguće njihova obnova) globalna je zadaća, jer samo stabilni ekosustavi mogu odgovoriti na promjene u okolišu, oduprijeti se negativnim utjecajima i biti preduvjet za održiv razvoj. Krz sve prezentacije i aktivnosti Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije nastojala je ukazati na činjenicu da dobrobit čovječanstva, okoliša i funkcioniranje gospodarstva, u konačnici ovisi o odgovornom upravljanju prirodnim resursima planeta, a očuvanje bioraznolikosti na svim razinama, uključujući ekosustave, vrste i genetske resurse, od iznimne je važnosti jer osigurava zdravlje ljudi, čisti zrak i vodu, prehrambenu sigurnost, razvoj gospodarstva.

01020304050607080910111413

Radionicom „LEPTIROV LET“ obilježen Međunarodni dana muzeja

E-mail Ispis PDF

      Na zaštićenom području spomenika prirode livada u Zovju kod Đelekovca dana 15. svibnja 2015. godine prigodnim predavanjem i radionicom o leptirima i to Velikom livadnom plavcu i Zagasitom livadnom plavcu Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije pridružila se obilježavanju ovogodišnjem obilježavanju Međunarodnog dana muzeja i njegovoj trideset petoj po redu obljetnici.

Navedene aktivnosti organizirane su u suradnjis Muzejom grada Koprivnice i uz sudjelovanje učenika koprivničkih osnovnih škola A. Nemčić Gostovinski, Braće Radić, Đuro Ester i OŠ M. P. Miškine iz Đelekovca. U okviru stručnog predavanja i prezentacije na samom lokalitetu spomenika prirode livada u Zovju ravnateljica Javne ustanove Željka Kolar upoznala je učenike s karakteristikama tog zaštićenog lokaliteta, njegovom temeljnom vrijednošću, karakterističnim livadnim staništem, biljkom Krvarom, mravinjacima karakteristikama Velikog i Zagasitog livadnog plavca te drugim karakteristikama lokaliteta na kojem oni obitavaju i koji su važni za njihov opstanak.

Cilj svih ovogodišnjih aktivnosti kojima se Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije ove godine uključila u obilježavanje dana muzeja bio je ukazati i upozoriti na činjenicu da racionalno i kontrolirano upravljanje prirodnom baštinom pridonosi očuvanju bioraznolikosti ekosustava, a pozitivno utječe i na globalnu održivost.

2015 05 15 medunarodni dan muzeja 490

P5152770P5152775P5152781

Stranica 6 od 24