JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM DIJELOVIMA PRIRODE
NA PODRUČJU KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Vi ste ovdje: Naslovnica » Aktivnosti
Srijeda, 22 Stu 2017

Obilježen 24. kolovoza – Dan roda

E-mail Ispis PDF

         Kako bi se upozorilo na konstantno smanjenje brojnog stanja jedinki bijelih roda i ove godine brojnim prigodnim aktivnostima obilježen 24. kolovoza Dan roda. Brojnim informativno edukativnim aktivnostima kojima je tema bila bijela roda i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije nastojala je pridonijeti popularizaciji i očuvanju bijele rode i njenih staništa.

Uspješno je provela sve aktivnosti ovogodišnjeg monitoringa bijelih roda u kojem su na području Koprivničko križevačke županije ove godine zatečena ukupno 176 gnijezda bijelih roda od kojih je 165 bilo aktivno. U gnijezdima se nalazilo od 1 do 4 mladih u gnijezdu dok 81 gnijezdo nije imalo mladih. Samo se u jednom gnijezdu u Koprivničko-križevačkoj županiji nalazilo pet mladih roda i to se gnijezdo nalazilo u Kunovcu kraj osnovne škole. Također Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodi projekt „Zaštita i očuvanje bijele rode u 2016. godini" u okviru kojeg je u tijeku zaprimanje dokumentacije za ostvarivanje potporu u iznosu od 700,00 kuna po gnijezdu rode, smještenom na građevinskom objektu (kući ili zgradi) i na koju pravo imaju svi vlasnici ili korisnici tih objekata ukoliko dostave traženu dokumentaciju sukladno uvjetima u obavijesti o projektu „Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia ciconia)" na području Koprivničko križevačke županije u 2016. godini objavljenoj na internetskoj stranici Javne ustanove www.zastita-prirode-kckzz.hr.

Zbog nestanka prirodnih staništa do kojih dolazi zbog moderniziranja poljoprivrede, isušivanja vlažnih područja, prenamjene pašnjaka i upotrebe pesticida bijela roda je ugrožena vrsta, te njen opstanak uvelike ovisi i o načinu života na selu. Ta ptica je jedna od najpoznatijih europskih vrsta ptica koja svoja gnijezda najčešće gradi na krovovima kuća, crkava, štagljevima, na stupovima, a hrani na poljoprivrednim površinama. Njena glavna hrana su miševi, žabe, zmije, gušteri i skakavci. Bijela roda pripada europskim gnjezdaricama. U Hrvatsku dolazi u proljeće i ostaje do kraja ljeta kada počinje selidba prema Africi. Tamo provodi zimu i to ne zbog hladnoće nego zbog nedostatka hrane. Put ukupno traje od dva do četiri mjeseca. Rode se sele u jatima i to zajedno mlade nedorasle i stare dorasle jedinke. Za razliku od većine mladih ptica ptica koje instinktivno znaju put do zimovališta, mlade rode ne znaju put nego ga pronalaze seleći se s odraslima.

Ruta selidbe bijelih roda iz naših krajeva počinje uz dolinu Drave i Save do doline Dunava, ide do Bugarske prema jugu do Grčke. Iz Europe u Aziju prelaze letom iznad Bospora, koji je je najuži prijelaz jer rode ne vole letjeti iznad širokog mora. Dalje nastavljaju let preko Turske i Bliskog istoka kroz Siriju, Libanon i Izrael iz kojeg prelijeću u Egipat i tako stižu u Afriku, do doline Nila od kud idu na jug, preko Sudana i drugih afričkih država sve do Južnoafričke Republike. Naše rode uglavnom zimuju na krajnjem jugu Afrike, u provincijama Cape i Natal. Tijekom jedne selidbe od gnjezdilišta do zimovališta roda prijeđe 12.000 do 15.000 km. Prve rode na jug Afrike stižu u listopadu, a one koju su se zadržale tek u prosincu. Povratak na gnjezdilišta znatno je brži jer se rode žure što prije doći i što prije zauzeti stara gnijezda. Ako je put prošao bez većih nepogoda, sve rode dolaze u naše krajeve krajem ožujka. Prvo zauzimaju gnijezda, te se pare, a zatim ženke nesu jaja. Manji dio roda koji zbog raznoraznih neprilika zaostane u povratku iz Afrike dolazi u naše krajeve tijekom mjeseca travnja i čak svibnja. Usamljene rode na gnijezdu čekaju partnera i do dva mjeseca. Rode koje se vrate tako kasno više ne stignu uspješno dovršiti gniježđenje i podići mlade do početka kolovoza, te one samo popravljaju gnijezdo i obično ne nesu jaja.

Rode grade jedno od najvećih i najtežih gnijezda koje može težiti i preko jedne tone zbog čega gnijezda uzrokuju štete na krovovima ili stupovima električne mreže. Rušenje gnijezda nije dozvoljeno. S obzirom na činjenicu da je bijela roda (Ciconia ciconia) strogo je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine" broj 80/13) i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine" broj 144/13 i 73/16) kažnjava uznemiravanje ovih ptica, kao i svako namjerno uništavanje i njihovih gnijezda.

IMG 1861IMG 1586IMG 1415-001IMG 1720IMG 1734

Obavijest o mogućnost ostvarivanja naknade u okviru projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia ciconia)“ na području Koprivničko-križevačke županije u 2016. godini

E-mail Ispis PDF

BIJELA RODAKoprivničko-križevačka županija se i ove godine preko svoje Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode uključila u provođenje projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia ciconia)" u 2016. godini, koji se provodi u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U našoj županiji ovaj projekt se provodi već sedmu godinu za redom, a cilj projekta je da se kroz očuvanje i zaštitu populacije bijele rode (Ciconia ciconia) pridonese očuvanju područja i prostora u kojem se one nalaze. Bijela roda je europska gnjezdarica te je strogo zaštićena vrsta Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine" broj 80/13) i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine" broj 144/13).

Vlasnici ili korisnici stambenih ili gospodarskih ili drugih građevinskih objekata na kojima se nalazi gnijezdo bijele rode da bi ga očuvali mogu dobiti naknadu u iznosu od 700,00 kuna po gnijezdu ukoliko osobno ili poštom na adresu: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, Florijanski trg 4/II, 48000 Koprivnica najkasnije do 30. kolovoza 2016. godine dostave slijedeću dokumentaciju:

- kopiju osobne iskaznice vlasnika ili korisnika stambenog, gospodarskog ili drugog građevinskog objekata na kojima se gnijezdo rode nalazi,

- kopiju dokumenta koji govori o vlasništvu ili posjedu objekta na kojem se gnijezdo rode nalazi,

- podatke o IBAN broju računa vlasnika ili korisnika stambenog, gospodarskog ili drugog građevinskog objekata na kojem se gnijezdo rode nalazi i na koji će se uplatiti naknada,

- potpisanu Izjavu o vjerodostojnosti dostavljenih podataka koju možete preuzeti: OVDJE,

- fotografiju gnijezda bijele rode na koje se odnosi tražena potpora.

Međusobna prava i obaveze koje se odnose na sufinanciranje projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia ciconia)"u 2016. godini na području Koprivničko-križevačke županije regulirana su ugovorom koji je sklopljen između Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Sukladno tom ugovoru Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost davanjem sredstva pomoći sufinancira pola iznosa naknade odnosno 350,00 kuna po gnijezdu rode svakom vlasniku ili korisniku građevinskog objekta na kojima se to gnijezdo nalazi dok preostalih 350,00 kuna osigurava Koprivničko-križevačka županija preko svoje Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode.

Dodatne informacije o projektu „Zaštita i očuvanje bijele rode" na području Koprivničko-križevačke županije u 2016. godini mogu se dobiti svaki radni dan od 7,00 do 15,00 sati na broj telefona 048/ 621 790 ili putem elektroničke pošte na adresi Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript .

Na ušću Mure i Drave u Legradu službeno otvoren europski projekt „Drava Life – Integrirano upravljanje rijekom“

E-mail Ispis PDF

Dana 17. lipnja u Legradu na ušću Mure i Drave službeno otvoren projekt „DRAVA LIFE – integrirano upravljanje rijekom". Razlog odabira upravo ove lokacije za održavanje početne konferencije projekta je i činjenica da će se dio aktivnosti koje su planirane u projektu, a koje će provoditi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko križevačke županije i Hrvatske vode odvijati baš na tom dijelu. Projektni partneri su osim Hrvatskih voda i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko križevačke županije nevladine udruge WWF Austrija i Zeleni Osijek te Javne ustanove koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode u Varaždinskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. To je jedini hrvatski projekt odobren kroz program LIFE 2014 za projekte očuvanja okoliša. On predstavlja dobar primjer međusektorske suradnje, kao i integriranog upravljanja hrvatskim rijekama. Predviđeno trajanje projekta je pet godina, a njegova vrijednost iznosi 4.592.898 eura, a iznos sufinanciranja EU je 60 %.

Na otvorenju projekta iz ministarstva zaštite okoliša bilo je i zamjenik pomoćnica ministra za zaštitu prirode mr. sc. Irina Zupan i zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode dr. sc. Mario Šiljeg koji je službeno i otvorio projekt.

Iz Hrvatskih voda otvorenju projekta prisustvovao je generalni direktor Hrvatskih voda mr. sc. Zoran Đuroković, a iz WWF direktor Adrije mr. sc. Martin Šolar.

U ime Koprivničko križevačke županije prisutne je pozdravila Željka Kolar ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko križevačke županije, u ime Općine Legrad načelnik Ivan Sabolić, dok se u ime svih partnera prisutnima obratio glavni menadžer projekta g. Zdenko Kereša iz Hrvatskih voda.

Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode, dr. sc. Mario Šiljeg rekao je da će koristi od projekta biti višestruke i to ne samo za okoliš, nego i za stanovnike koji žive na tom području, te da će uvođenje suvremenih metoda upravljanja prihvatljivih za okoliš pridonijeti će boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima duž rijeke Drave. Ti će zahvati, također, uvelike koristiti brojnim ugroženim staništima i vrstama u Natura 2000 područjima. Projekt će povećati i rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo koje se njime koristi za ribolov, kupanje i ostale aktivnosti.

Mr. sc. Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda napomenuo je da će u projektu planirana obnova rukavaca rijeke omogućiti bolju zaštitu od poplava unutar postojećih poplavnih područja, pridonijeti lokalnom snižavanju vodostaja i preusmjeravanju vodotoka u urbanim područjima, blizu mostova i sela tijekom poplava. Projekt će također pozitivno utjecati na zalihe podzemnih voda jer će se obnavljanjem poboljšati infiltracija riječne u podzemne vode i tako stabilizirati i podići razina podzemnih voda.

Direktor WWF Adrije, mr. sc. Martin Šolar napomenuo je da DRAVA LIFE projekt dokazuje da je moguća konstruktivna suradnja između nevladinog sektora, državnih institucija i lokalne samouprave, a sve za dobrobit prirode i lokalnog stanovništva. On isto tako predstavlja pozitivan primjer suradnje i načina rada na očuvanju prirodnih vrijednosti ne samo za Hrvatsku već i za cijelu regiju te stvara temelje za buduću suradnju.

Svi govornici posebno su isticali i složili se s činjenicom da će ovaj projekt uspostaviti još bolju međusobnu suradnju Hrvatskih voda, županijskih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode te nevladinih organizacija.

Službeni dio početne konferencije završio je nastupomGordane Evačić te izložbom slika na temu Drave i izložbom udruge Hlebinskih slikara, a nakon nastupa učesnici su se uputili naizlet čamcima do Libanovca, europski poznatog i jednog od rijetko sačuvanog staništa bregunica koja je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj te je zaštićena i u Europskoj uniji.

Kroz planirane aktivnosti projekta ključne prirodne značajke ekosustava rijeke Drave obnovit će se otvaranjem i stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem i prilagodbom obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanjem retencijskih područja i prirodnih strmih obala rijeke. Navedeni zahvati uvelike će koristiti brojnim ugroženim staništima i vrstama u područjima Natura 2000.

Glavne aktivnosti obnove staništa provest će se na sedam lokacija duž rijeke Drave: Otok Virje (312 - 314,3 rkm), Stara Drava Varaždin (289,3 - 292 rkm), Donja Dubrava – Legrad (240 - 241,45 rkm), Most Botovo (226,6 - 227,9 rkm), Novačka (214 - 217 rkm), Miholjački Martinci (104 - 106 rkm) i Podravska Moslavina (96 - 98 rkm). Radovima na tim lokacijama partneri žele obnoviti i sačuvati 1000 metara dinamičnih riječnih obala, stvoriti 13 hektara novih dinamičnih riječnih zona sa šljunčanim, pješčanim i zemljanim obalama, obnoviti ili stvoriti 14,5 kilometara rukavaca te unaprijediti 300 hektara šuma u poplavnim područjima.

U razdoblju provedbe projekta partneri će nastojati smanjiti čovjekovo ometanje riječnih ptica tijekom sezone razmnožavanja te unaprijediti znanje o Naturi 2000 različitim instrumentima za podizanje svijesti kao što su obrazovni centri i staze duž Drave, informativne ploče, informacijske točke, obukom dravskih rendžera te različitim komunikacijskim i obrazovnim materijalima. Uz to, organizirat će se nekoliko izložbi i kampanja u suradnji s lokalnim stanovništvom i školama.

S obzirom na činjenicu da je rijeka Drava u Hrvatskoj jedna od posljednjih poluprirodnih rijeka u srednjoj Europi, a riječni su ekosustavi spadaju među najugroženije ekosustave u Europi, provedbom različitih projektnih aktivnosti u okviru ovog projekta želi se obnoviti dio ekosustava te rijeke, uspostaviti bolja prekogranična suradnja, podići svijest širih masa o potrebi očuvanja ovog područja, poboljšati ekološko stanje rijeke Drave i njenih ekosustava, te poboljšati obranu od poplava duž 300 kilometara dugog toka rijeke Drave u Hrvatskoj.

Pocetna- DRAVA LIFE - LEGRAD 17062016 1Pocetna- DRAVA LIFE - LEGRAD 17062016 2Pocetna- DRAVA LIFE - LEGRAD 17062016 3Pocetna- DRAVA LIFE - LEGRAD 17062016 4Pocetna- DRAVA LIFE - LEGRAD 17062016 5Pocetna- DRAVA LIFE - LEGRAD 17062016 6Pocetna- DRAVA LIFE - LEGRAD 17062016 7Pocetna- DRAVA LIFE - LEGRAD 17062016 9Pocetna- DRAVA LIFE - LEGRAD 17062016 10

Pocetna- DRAVA LIFE - LEGRAD 17062016 8

Obavljena ručna košnja spomenika prirode: „Mali zoološki lokalitet livade u Zovju kod Đelekovca"

E-mail Ispis PDF

Sukladno optimalnom agrotehničkom u roku, a u skladu s propisanim Mjerama zaštite za Spomenik prirode: „Mali zoološki lokalitet livade u Zovju kod Đelekovca" početkom lipnja obavljena je ručna košnja trave na tom zaštićenom lokalitetu. Cilj te aktivnosti koja se provodi svake godine je očuvati vlažno livadno stanište i takoomogućiti rast i opstanak biljke krvare (Sanguisorba officinalis) na koju dvije vrste danjih leptira livadnih plavaca i to veliki livadni plavc (Maculinea teleius) i zagasiti livadni plavc (Maculinea nausithous) odlažu jaja. Ti leptiri temeljno su obilježje i razlog zaštite tog malog livadnog lokaliteta koji je sukladno Zakonu o zaštiti prirode zaštićen kao Spomenik prirode: „Mali zoološki lokalitet livade u Zovju kod Đelekovca", a i dio je ekološke mreže Republike Hrvatske, odnosno europski važnog NATURA 2000 područja.

Prije početka košnje drvenim kolčićima na livadi su označena mjesta lokacija mravinjaka staništa mrava, također važnih za odlaganje jaja i razvoj leptira na tom zaštićenom lokalitetu.

Prije same košnje obnovljene su i pričvršćene info oznake te zamijenjeno staklo na info ploči koja daje informacije o prirodnoj važnosti tog lokalitera njegovog staništa, flore i faune.

Let mnogobrojnih jedinki velikog i zagasitog livadnog plavaca na lokalitetu livade u Zovju kod Đelekovca očekuje u drugoj polovici srpnja.

IMG 1113-001IMG 1143-001IMG 1144-001IMG 1149-001IMG 1177

Stranica 3 od 24