JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM DIJELOVIMA PRIRODE
NA PODRUČJU KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Vi ste ovdje: Naslovnica » Aktivnosti
Četvrtak, 29 Lip 2017

Poziv za uključivanje u akciju prebrojavanja kockavice u 2017. godini na području Koprivničko-križevačke županije

E-mail Ispis PDF

Zbog gubitka vlažnih staništa na kojima raste, a koje nastaje negativnim utjecajem čovjeka, urbanizacijom te promjenom vodnog režima kockavica (Fritillaria meleagris L.) je postala ugrožena i rijetka biljna vrsta te je uvrštena u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske te je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode.Kako bi poduzele dodatne mjere za njeno očuvanje i opstanak potrebno je evidentirati i dodatno zaštititi njena staništa. To je biljna vrsta koja je ugrožena prvenstveno djelovanjem čovjeka - uništavanje staništa zbog urbanizacije, melioracija područja, promjena vodnog režima, skupljanje zbog ukrasnih cvjetova.

Kockavica (Fritillaria meleagris L.) spada u porodicu ljiljana, zeljasta je trajnica, a razvija se iz lukovice. Razmnožava se sjemenom i vegetativno putem lukovica, stabljika joj je gola te nosi najčešće 4 do 6 naizmjenično poredanih šiljastih listova, a cvjetovi se razvijaju na vrhu stabljike uglavnom pojedinačno te zbog težine vise. Boja listova cvijeća je purpurnosmeđa sa svjetlijim, purpurnim, ružičastim ili bijelim mrljama. Vrlo rijetko pojavi se i biljka sa potpuno bijelim cvjetovima.

Nastanjuje vlažne livade, riječne doline te svijetle, otvorene i vlažne šikare i šume. Cvate tijekom ožujka i travnja, to je najbolje vrijeme za njeno uočavanje i monitoring. Cilj monitoringa je prikupljanje podataka o staništu i broju jedinki kockavice. Sakupljeni podaci šalju se Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu.

Ovim putem želimo pozvati sve u prirodi uoče ovu prekrasnu biljku

UKLJUČITE SE U AKCIJU PREBROJAVANJA KOCKAVICE ! !

Ukoliko uočite kockavicu ili Vam je poznat neki od lokaliteta na kojima ona raste molimo Vas da nalaz javite u Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije (na E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ili na broj telefona: 048/ 621- 790.) kako bi njeni djelatnici izvršili monitoring koji uključuje obilazak lokacija, prebrojavanje jedinki i određivanje populacija prema standardnim metodama za inventarizaciju i praćenje vaskularne flore, te sakupljene podatke poslali Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu.

 

Na taj način ćete pridonijeti očuvanju ove prekrasne i ugrožene i strogo zaštićene vrste.

1-dzzp201003311136230

Obilježavanje Svjetskog dana voda 22. ožujka 2017.

E-mail Ispis PDF

Svjetski dan voda koji se širom svijeta tradicionalno obilježava 22. ožujka Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije ove je godine obilježila na ušću Mure u Dravu blizu Legrada.

Razlog odabira upravo te lokacije je višestruka zaštita tog lokaliteta. To područje je sukladno Zakonu o zaštiti prirode zaštićeno kao Regionalni park Mura-Drava, dio je Posebnog ornitološkog rezervata Veliki Pažut, nalazi se u sastavu ekološke mreže Republike Hrvatske i spada u NATURA 2000 područja, a dio je i Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Informativno edukativnim predavanjem i putem prigodnih na tom području postavljenih info tabli i oznaka grupa učenika šestih razreda iz osnovne škole Braća Radić Koprivnica, te skupina „Točkice" iz dječjeg vrtića „Tratinčica" iz Koprivnice informirani su o važnosti rijeka i riječnog vodenog ekosustava.

Obilaskom novoformirane edukativno poučne staze koju je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije postavlja u okviru projekta Drava Life učenici i vrtićanci dobili su informacije o važnosti vode, rijeka, riječnih staništa, bogatstvu riječne i barske flore i faune, očuvanih riječnih obala, te načinima kako pridonijeti očuvanju riječnog okoliša. Ukazano je i na veliku ulogu vode za eko-sustav, navodnjavanje i staništa ptica močvarica, kao i za nacionalnu sigurnost određene države jer je stabilnija i neovisnija ona država, koja ima dovoljno vode i koja može proizvesti dovoljno hrane. Za vrtićance je organizirana i radionica na kojoj su oni imali prilike naučeno prenijeti na papir naslikati, obojiti i zalijepiti.

Obilježavanje Svjetskog dana voda predloženo je na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED) 1992. godine u Rio de Janeiru. Opća skupština UN-a tako je već sljedeće, 1993. godine, proglasila 22. ožujka kao prvi Svjetski dan voda. Svake godine obilježavanje Svjetskog dana voda popraćeno je određenim geslom, odabranim od strane UN-Water, organizacije Ujedinjenih naroda. Ideja se sastoji u tome da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse. Voda je opće nasljedno dobro, čiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakog da s njom gospodari i da je brižljivo koristi. Naš plavi planet čini 97,5 posto morske vode koju čovjek ne može koristiti, a dostupan je samo jedan posto od ukupne slatke vode, dok je ostatak zaključan u snijegu i ledu na polovima. Svake godine obilježava se uz drugi moto.

Glavna tema ovogodišnjeg Svjetskog dana voda „Otpadne vode" te je želja podići svijest šire javnosti o važnosti recikliranja otpadnih voda. Otpadne vode koje nisu pročišćene završavaju u prirodi i onečišćuju okoliš, a ako se obrade, mogu se sigurno ponovno koristiti u razne svrhe. Njihovim korištenjem, ujedno, štedjeli bismo dragocjenu pitku vodu. Stoga je ukazano na činjenicu da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja još uvijek ima velike količine zalihe pitke vode te je u svjetskom i europskom vrhu po obnovljivim zalihama vode i ima dovoljno zalihe vode za svoje potrebe za nekoliko desetljeća, a na svima nama je velika odgovornost da to bogatstvo očuvamo.

IMG 3499IMG 3501IMG 3503IMG 3511IMG 3529IMG 3535IMG 3536IMG 3537IMG 3541IMG 3551IMG 3552IMG 3562IMG 3565IMG 3566IMG 3569IMG 3575IMG 3580IMG 3591IMG 3597IMG 3598

21. ožujka – Svjetski dan šuma

E-mail Ispis PDF

Kako bi se podsjetili na važnost očuvanja šuma. Svake godine 21. ožujka ne samo da je prvi dan proljeća već se taj datum obilježava kao Svjetski dan šuma. Tema proslave Svjetskog dana šuma u 2017. godini su šume i energija. Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine kada je na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava. Šume prekrivaju više od trećine kopna na Zemlji. To su biološki najraznolikiji ekosistemi na Zemlji i dom više od 80% vrsta kopnenih životinja, biljaka i gljiva. Prema podacima UN-a, godišnje nestaje 13 milijuna hektara šuma u svijetu čime se za 12-20% povećava emisija stakleničkih plinova zbog čega se ubrzava nastanak klimatskih promjena.

Šume doprinose ravnoteži kisika, ugljičnog dioksida u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda, te su biološki najraznovrsniji ekosistemi na kopnu. U šumama živi više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. Globalno su ugrožene zbog nedovoljno kontroliranog gospodarenja, požara, promjene režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, dr. U Republici Hrvatskoj šume zauzimaju 47% teritorija, 95% šumskih sastojina ima prirodni sastav što je rijetko i iznimno vrijedno i na svjetskoj razini. Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa zahvaljujući specifičnom geografskom položaju Republike Hrvatske koji je na granici eurosibirsko‐sjevernoameričke i mediteranske regije u Hrvatskoj imamo 105 tipova šumskih zajednica. Jedan od vidova čuvanja šuma i šumskih zajednica u Hrvatskoj je njihova zaštita temeljem Zakona o zaštiti prirode, sukladno toj zaštiti danas u Hrvatskoj imamo 35 posebnih rezervata šumske vegetacije, a u našoj Koprivničko-križevačke županiji to je Posebni rezervat šumske vegetracije Crni Jarki i posebni rezervat šumske vegetacije Dugačko brdo. Osim toga i unutar drugih kategorija kojima su obuhvaćena zaštićena područja kojima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije nalazi se dosta šuma, a cilj njihove zaštite je očuvanje vrijednih i specifičnih šumskih biocenoza i biotopa, te vrijednih i ugroženih šumskih ekosustava.

Kako bi obilježili Svjetski dan šuma naglašena je važnost šuma i šumskih ekosustava te njihovog očuvanja brojnim grupama posjetitelja koji ovih dana posjećuju zaštićena područja Koprivničko-križevačke županije.

Započele aktivnosti spašavanja vodozemaca (žaba) na prometnici Koprivnica-Đelekovec

E-mail Ispis PDF

Dana 8. ožujka 2017. godine započele su aktivnosti spašavanja vodozemaca (žaba) na prometnici Koprivnica-Đelekovec. To je samo jedna od niza aktivnosti koju Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije provodi u suradnji s Gimnazijom „Fran Galović" Koprivnica. Aktivnosti su započele postavljanjem zapreka-ograda smještenih na bankini koja dijeli cestu i obližnju šumu. Također uz te ograde na puno mjesta postavljene su plastične kante ukopane u zemlju.

Cilj ovog projekta je spasiti od gaženja što veći broj jedinki žaba koje prelazeći iz svog zimskog šumskog staništa u vodeno stanište radi razmnožavanja prelaze vrlo prometnu cestu na lokaciji između Koprivnice i Đelekovca.

Osim učenika gimnazije „Fran Galović"Koprivnica u akciju se planiraju uključiti i učenici iz drugih zainteresiranih škola, koji bi tijekom akcije u nekoliko navrata trebali prenosili preko ceste žabe koje je zaustavila spomenuta privremeno postavljena zapreka-ograda.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije sufinancirat će troškove prijevoza sudionika projekta do projektnog područja i natrag.

Akcija spašavanja na području Koprivničko križevačke županije provodit će se tijekom mjeseca ožujka i u prvoj polovici mjeseca travnja.

Aktivnostima spašavanja vodozemaca (žaba) na prometnici Koprivnica-Đelekovec želi se pridonijeti opstanku vodozemaca, odnosno žaba ne samo u Koprivničko križevačkoj županiji već i u Hrvatskoj, jer ako vodozemci nestanu, dolazi do narušavanje prirodne ravnoteže ekosustava i velikih promjena u sastavu hranidbenih lanaca.

IMG 3315-001IMG 3317IMG 3320IMG 3323IMG 3324IMG 3328IMG 3336IMG 3345IMG 3350IMG 3362IMG 3412IMG 3414

Stranica 1 od 23

  • «
  •  Početak 
  •  « 
  •  1 
  •  2 
  •  3 
  •  4 
  •  5 
  •  6 
  •  7 
  •  8 
  •  9 
  •  10 
  •  » 
  •  Kraj 
  • »